Katedrala u Pisi (ital. Duomo di Pisa) ili katedrala uzašašća sv. Marije (ital. Cattedrale Metropolitana Primaziale di Santa Maria Assunta) je započeta 1064. godine, a posvećena je 1118. godine. Ovaj biser toskanske romaničke arhitekture je petorobrodna bazilika s trobrodnim transeptom. Fasada je od sivog mramora i bijelog kamena s inkrustracijama šarenog mramora, a ukrasio ju je s četiri galerije nižućih arkada majstor Rainaldo. Na portalu su dvoja drvena i središnja brončana vrata s prizorima iz Isusova života koje izveo Bonanno Pisano.

Unutrašnjost je popločana bijelim i crnim mramorom, korintski kapiteli su ratni plijen iz džamije u Palermu (1063.), a svod je pozlaćen, dok je kupola oslikana freskama. Apsida je ukrašena mozaicima Cimabuea, a unutra je i slavna mramorna romanička propovjedaonica koju je izveo Giovanni Pisano. Nakon požara 1595. godine ukrašena je slikama umjetnika kao što je Andrea del Sarto.

U katedrali se nalaze grobovi sv. Rainerija, sveca zaštitnika Pise, cara Henrika VII. i pape Grgura VIII., ali i relikvije tri sveca vezana za križarske ratove (Abibo, Gamaliel i Nikodem).

Katedrala je imala odlučujuću ulogu u određivanju početka pisanske Nove godine. Naime, od 10. vijeka pa sve do 1749. kada je reformiran toskanski kalendar, Pisa je koristila svoj kalendar koji je imao 9 mjeseci, a godina je započinjala na Gospino Uzašašće, 25. maja. Točan trenutak Nove godine bio bi kada sunčeva zraka, točno u podne, kroz prozor s lijeve strane katedrale, obasja jajastu policu iznad propovjedaonice Giovanija Pisana, na desnoj strani katedrale.

Vjeruje se da je Galileo Galilei utjelovio svoju teoriju o kretanju klatna gledajući ljuljanje lustera koji je visio sa svoda glavnog broda katedrale. Taj luster, manji i jednostavniji od onog što se danas nalazi na njegovom mjestu, čuva se u kapeli Aulla groblja Camposanto.

Katedrala se, poput mnogih građevina u Pisi, također znatno ukosila.

• 
  Pročelje katedrale
• 
  Pogled iz zraka
• 
  Mozaici u Apsidi
• 
  Propovjedaonica

Katedrala u Pisi na Wikimedijinoj ostavi

p r u Svjetska baština u Italiji
	Agrigento (Dolina hramova) • Akvileja • Amalfijska obala • Bazilika Svetog Franje Asiškog i historijski centar Assisija • Botanički vrt u Padovi • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) • Castel del Monte • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) • Cinque Terre, Porto Venere i otoci Palmaria, Tino i Tinetto • Crespi d'Adda • Dolomiti (Alpe) • Etna • Liparski otoci • Ferrara • Historijski centar Firence • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelsepriou, Spoleto, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) • Mantova i Sabbioneta • Sassi i park crkava u stijenama Matere • Medici vile i vrtovi • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni • Monte San Giorgio1) • Historijski centar Napulja • Historijski centar Pienze • Katedralni trg u Pisi • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) • Prahistorijska naselja sojenica oko Alpa2) • Raetinska pruga1) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonov baptisterij, Arijanski baptisterij, Arhiepiskopska kapela, Bazilika Sant'Apollinare Nuovo, Teodorikov mauzolej, San Vitale i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) • Rezidencije Savojske dinastije • Historijski centar Rima uključujući Bazilika Svetog Pavla izvan zidina 3) • Sacri Monti • San Gimignano • Siena • Sirakuza i Pantalica • Su Nuraxi • Santa Maria delle Grazie, Milano • Hadrijanova vila i Villa d'Este (Tivoli) • Trulli Alberobella • Urbino • Crteži doline Val Camonica • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) • Val d'Orcia • Venecija i njezina laguna • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa Romana del Casale (Piazza Armerina)
	Italijanska nematerijalna svjetska baština Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore • Mediteranska prehrana4) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi • Tradicionalna izrada violina u Cremoni
1) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  2) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   3) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   4) Zajednička svjetska baština Italije, Grčke, Španjolske i Maroka