For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Italijanski jezik.

Italijanski jezik

Izvor: Wikipedija

Italijanski jezik
Italiano
Države govorenja Italija i 35 drugih država
Regije govorenja Uglavnom Zapadna Evropa
Broj govornika maternji jezik: oko 70 miliona
Rang 19-20.
Klasifikacija indoevropski

 italski
  romanski
   italozapadni
    italodalmatinski
     talijanski

Službeni status
Služben u 4 država (Italija, Švicarska, San Marino, Vatikan)
Regulatori Accademia della Crusca
Jezični kôd
ISO 639-1 it
ISO 639-2 ita
ISO 639-3 ita
SIL ITA
p  r  u

Italijanski ili talijanski (italiano [itaˈljaːno]), romanski jezik koji govori oko 62 miliona ljudi, od kojih većina živi u Italiji. Standardni italijanski temelji se na firentinskom narječju. Ima duple (ili duge) samoglasnike, kao latinski (za razliku od drugih romanskih jezika, kao francuski i španski). Kao kod drugih romanskih jezika, izuzev francuskog, naglasak riječi je različit. Talijanski se piše latinicom.

Italijanski je službeni jezik u Italiji i San Marinu, te u švicarskim kantonima Ticino i Grigioni. Italijanski je uz latinski drugi službeni jezik u Vatikanu, uz slovenski je služben i u slovenskim primorskim općinama Koper, Izola i Piran, te se uz hrvatski koristi i u Istri gdje živi talijanska manjina. Dosta je raširen i među potomcima iseljenika u Luksemburgu, SAD-u i Australiji.Također je široko razumljiv i podučavan na Malti, gdje je bio jedan od službenih jezika do 1934. kad ga je zamjenio engleski. Mnogo manje se govori u bivšim afričkim kolonijama Italije, kao što su Somalija, Libija i Eritreja.

Italijanski je peti po redu jezik na svijetu koji se uči u školama (poslije engleskog, francuskog, španskog i njemačkog).

Rasprostranost

[uredi | uredi kod]

Italijanski je službeni jezik u 4 država: Italija, Švicarska, San Marino, Vatikan.

U sljedećim država je vrlo učestao, postoje značajne zajednice i u nekim slučajevima se predaje u školama ili čak uživa zvaničan status dvojezičja na nekim djelima područja: Hrvatska, Slovenija, Argentina, Njemačka, Francuska, Brazil, Belgija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija, Albanija, Urugvaj, Eritreja, Somalija, Malta (i red Malte), Kuba, Grčka, Libija, Lihtenštajn, Severna Makedonija, Kneževina Monako, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Rumunija, Tunis.

Abeceda i glasovi

[uredi | uredi kod]

Italijanska abeceda ima 21 slovo. U usporedbi sa srpskohrvatskim, nedostaju j, k, č, š, ž, a dodano je slovo q. Kao u srpskohrvatskom, samoglasnici su a e i o u, a ostalo su suglasnici.[1]

Neki italijanski glasovi se zapisuju drugačije nego kod nas npr:

  • dži = gi
  • nj = gn
  • lji = gli

Italijansko slovo c se čita k ili č. Ako slovo slijedi a o u ili suglasnik, onda je k. Ako slovo slijedi i ili e, onda se čita č. Kada hoćemo čitati k ispred i i e, moramo pisati chi ili che. To je jedina upotreba slova h u talijanskom jeziku. Obratno, kada hoćemo čitati ča čo ču, moramo pisati cia cio ciu. Potpuno jednako pravilo vrijedi za g, koje se ispred i i e pretvara u .

pišemo. . . . . . . čitamo
ca - ga ka - ga
che - ghe ke - ge
chi - ghi ki - gi
co - go ko - go
cu - gu ku - gu
cia - gia ča - dža
ce - ge če - ge
ci - gi či - dži
cio - gio čo - džo
ciu - giu ču - džu

Italijansko slovo z se čita slično našem c, s tim da postoji mala razlika jer jezik se postavlja odmah ispod dva prednja zuba.

Talijansko slovo s se čita s u svim oblicima, osim između dva samoglasnika, kada se čita z (rosa čitaj roza).

Naš glas š se na talijanskom piše sci, sa sličnim pravilom koje vrijedi za k/č:

pišemo čitamo
scia ša
sce še
sci ši
scio šo
sciu šu

Slovo q stoji uvijek ispred u i samoglasnikom. Jedino mogući izuzeci su qua que qui quo, kad čitamo kuà kuè kuì kuò (nikada kva kve kvi kvo, premda bi nam to bilo lakše izgovoriti).

Naglasak

[uredi | uredi kod]

Kada je u italijanskom naglasak (accento) na zadnjem slogu, nalazi se na zadnjem samoglasniku, i treba ga označiti s kvačicom suprotno od ć (à,è,ì,ò,ù). U sredini riječi naglasak ne pišemo.

Važno mjesto u italijanskom jeziku ima apostrof »'« (apostrofo), koji nadomiješta ispuštene samoglasnike na kraju riječi i/ili služi za spajanje teško izgovorljivih sintagmi /Umjesto quella amica (= ova prijateljica), može se pisati quella'amica/.

Član

[uredi | uredi kod]

Član može biti određeni ili neodređeni. Određeni član (il, la) obično prevodimo sa taj-to, a neodređeni (un, una) sa neki-neka. Primjer: il cavallo znači taj konj ili konj, o kojem govorimo; un cavallo je neki konj ili konj, o kojem nemamo podataka.

Povezano

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]

Literatura

[uredi | uredi kod]
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Italijanski jezik
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?