Pećina Ledenica nalazi se u selu Resanovcima kod Bosanskog Grahova, Bosna i Hercegovina. Još 1965. proglašena je specijalnim rezervatom. Usvojena je odluka od strane Skupštine Kantona 10 o proglašenju pećine Ledenica i Šatorskog jezera Eko zonama od posebnog interesa za Kanton. Napravljena i usvojena je Stručna studija od strane općine Bosansko Grahovo, koja će se baviti zaštitom i preporukama o očuvanju Šatorskog jezera i pećina Ledenica.

U krečnjačkom masivu Stražbenice u području sela Resanovaca nalazi se jedan od najvećih speleoloških sistema u Bosni i Hercegovini. Na udaljenosti 2,5 kilometra od magistralnog puta Bosansko Grahovo-Drvar, a od puta prema Ličkoj Kaldrmi oko 800 metara nalazi se pećina Ledenica, vjerovatno najljepša i najbogatija pećina u BiH i jedna od poznatijih u široj regiji, istražene dužine 697 m i površine 8.477 m². Predpostavlja se da je duga oko 20 km.

Ime je dobila po ledenim ukrasima koji se formiraju tokom zime i zadržavaju se sve do augusta. Naime, ovdje je vlažnost gotovo sto posto a prokaplijivanje vode cijednice intenzivno. Raspolaže sa 14 dvorana (Tamni vilajet, Četvrte krajiške brigade, Mramorna, Šarena, Dvorana stogova, Jezerska, Visoka i druge) sa pećinskim nakitom velikih dimenzija i različitih boja, sa svjetlucavim i iskričavim nakitom svih vrsta (stalaktiti, stalagmiti, saljevi, stupovi, koralji i drugi) kakav se rijetko sreće u našim pećinama.

Tokom posljednjeg rata vandali su odnijeli ulazna željezna vrata, a u unutrašnjosti su vidljivi tragovi lomljenja i krađe nakita.^[1]

Pored Ledenice u Resanovcima postoje još nekoliko pećina, a to su: Čađava dužine 322,5 m i površine 3.558,5 m², Skakića pećina dužine 55 m i površine 304 m², Vodena pećina dužine 1.002,5 m i površine 10.370 m² i ponor Stuge. Prava dužina ovih pećina, sistema dvorana i hodnika ustvari ne zna se jer nisu dovoljno istražene ali je sigurno daleko veća. Veza između ponora Struge i Bastašice kod Drvara utvđena je bojenjem 1969. Udaljenost između ponora Struge i Bastašice iznosi 11 km pravolinijski pa se predpostavlja da je prava dužina 2 do 3 puta veća.

Čađava pećina, ili kako još naziva se i Cigina pećina značajna je zbog pronalaska života praljudi u njoj. Godine 1971. u njenom predvorju zapaženi su tragovi prebivališta pračovjeka. Tada otkriveno je nekoliko kremenih izradjevina, među njima i jedan nožič, vrlo patiniran, što je bio neposredan dokaz za ovu pretpostavku. Čini se da je pračovjek posjećivao Ciginu pećinu prije 30.000 i 40.000 godina. To su za sada tek pretpostavke, a Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine iz Sarajeva ima u planu detaljnija arheološka istraživanja.

• Zaštita Šatorskog jezera i pećine Ledenica Arhivirano 4. 3. 2016. na Wayback Machine
• Pećina Ledenica čeka bolja vremena i turiste^{[mrtav link]}