Dabarska pećina
| Dabarska pećina | |
|---|---|
 | |
  | |
| Lokacija | Sanski Most,  Bosna i Hercegovina |
| Koordinate | 44°42′39″N 16°38′25″E / 44.710713°N 16.6404°E |
Dabarska pećina se nalazi na prostoru općine Sanski Most, Bosna i Hercegovina. Smještena je uz izvor riječice Dabar u istoimenom selu. Jedan od izvorišnih krakova Dabra ima povremeni izvor unutar same pećine. Pećina je neistražena i niko pouzdano ne zna koliko je duga i duboka. Pri samom ulasku u pećinu otvara se ogromni unutrašnji prostor, a što se ide dalje u njenu utrobu, nailazi se na vodu čija su jezerca obilnija za vrijeme kišnih i sniježnih perioda. U vrijeme obilnih kiša stvara se veliko jezero koje onemogućava ulazak dublje u pećinu. Dabarska pećina ne obiluje pećinskim ukrasima, stalaktitima i stalagmitima. Arheološkim istraživanjima došlo se do saznanja da je pećina nastanjivana u prahistoriji, obzirom da su pronađeni predmeti koje su u svakodnevnom životu koristili naši preci. U blizini su pronađeni i ostaci sojeničkog naselja i pretpostavlja se kako oni potiču iz perioda Ilira.[1][2][3]
Flora i fauna
[uredi | uredi izvor]Tokom speleoloških istraživanja u nekoliko pećina Bosne i Hercegovine 2016. godine potvrđeno je stanište pećinskih pauka Nesticus arenstorffi, Lepthyphantes centromeroides i Metellina merianae.[4] Stanište je pećinskih škampa vrste Troglocaris bosnica koji su pronađeni samo u ovoj pećini i pećini Suvaja kod Lušci Palanke.[5]
Prilikom naučnih istraživanja od prije nekoliko decenija, u jezeru, koje se nalazi u unutrašnjosti pećine pronađena je „čovječija ribica“, endemska vrsta iz prahistorije koja je opstala jedino u izuzetno čistim vodama i mračnim prostorima.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ "Dabarska pećina". sanskimost.gov.ba. Pristupljeno 30. 8. 2015.[mrtav link]
- ^ "SANSKI MOST: Hrustovačka i Dabarska pećina pod zaštitom države". krupljani.ba. Pristupljeno 30. 8. 2015.[mrtav link]
- ^ "Sanski Most". visitmycountry.net. Arhivirano s originala, 4. 9. 2017. Pristupljeno 30. 8. 2015.
- ^ Mulaomerović, Jasminko (2017). "Novi podaci o pećinskim paucima u Bosni i Hercegovini". Naš krš. Pristupljeno 11. 1. 2022.
- ^ Sket, Boris; Zakšek, Valerija (2009). European cave shrimp species (Decapoda: Caridea: Atyidae), redefined after a phylogenetic study; redefinition of some taxa, a new genus and four new Troglocaris species. Zoological Journal of the Linnean Society. str. 786–818.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
