Etologija (грч. ήθος — navika, običaj, narav, karakter + грч. λογος — nauka, znanje, znanost, učenje) biologija je ponašanja, tj. grana biologije koja proučava ponašanje životinja uključujući ljude.^[1] Fokus etologije je ponašanje u prirodnim uslovima, dok je biheviorizam usmjeren na proučavanje prirode, modela i specifičnih odgovora ponašanja u laboratorijski podešenim okolnostima.

Temeljni metodi etologije uvažavaju neophodnost analitičkih odgovora na nekoliko osnovnih pitanja.

Neka od ovih pitanja su:

1. koji (unutrašnji i vanjski) faktori uzrokuju odgovarajući odgovor u ponašanju,
2. šta i kako upravlja ponašanjem i
3. kakva je priroda interakcije ponašanja i životne sredine.^[2][3]

Etologija ima veoma širok raspon istraživanja, od odnosa prema sopstvenom tijelu i egzistenciji, preko međuindividualnih i međugrupnih odnosa posmatrane vrste organizama, do proučavanja interspecijskih oblika ponašanja. Nastoji objasniti i dinamiku pojedinih načina (modela) ponašanja. Snažno je povezana sa interaktivnim područjima neuroanatomije, ekologije, evolucijom i sl. nauka. Etolozi su zainteresovani i za moguće oblike međuindividualne, međugrupne i međuvrsne saradnje (ne)srodnika, agresije, teritorijalnosti, zavičajnosti (home range), altruizma i dr. oblika interakcije organizama kao što su simbioza, parazitizam, mutualizam.^[4][5]

U početnim fazama razvoja, biologija ponašanja je prihvatana kao granično područje sa psihologijom. Tako i mnoge savremene oblasti etologije počivaju na osnovnim spoznajama klasične zoopsihologije. U prošlosti su mnogi prirodnjaci proučavali moguće aspekte ponašanja životinja i ljudi. Moderna era etologije počinje tokom 1930-ih, najprije u istraživanjima Holandeza Nikolasa Tinbergena i austrijskih biologa Konrada Lorenca i Karla fon Friša, grupnih dobitnika Nobelove nagrade za fiziologiju i medicinu (1973). Lorencov saradnik Tinbergen apelira da etologija obavezno treba uključivati četiri objašnjenja u svakoj instanci ponašanja:

1. funkcija — kako ponašanje utiče na izglede za opstanak i reprodukciju i zašto se, u određenim situacijama, reaguje na isti a ne na neki drugi način;
2. kauzalnost – šta stimuliše određeni odgovor i kako se on modifikuje recentnim učenjem;
3. razvoj – kako se ponašanje mijenja sa starenjem i da li je rano iskustvo neophodno za ispoljavanje određenog modela ponašanja; i
4. evoluciona istorija — kako se određeno ponašanje može komparirati sa sličnim u srodnim vrstama i kako se razvija tokom procesa filogeneze.^[6][7]

Ostvarena objašnjenja na ovim nivoima su komplementarna i interaktivna — svaka njegova instanca odgovara objašnjenju na svakom od četiri pomenuta nivoa.

Na početku 21. vijeka posebna pažnja je usmjerena na animalnu i ljudsku komunikaciju i emocije, animalne „kulture”, učenje i seksualnu kondukciju. Razvijaju se i nova polja etologije, kao što je na primjer neuroetologija, a izvjesno je i otvaranje istraživanja o ponašanju neanimalnih organizama kao što je primjera radi biljni svijet.

Spisak najpoznatijih etologa ili naučnika koji su dali značajan doprinos etologiji (mnogi na spisku su u stvari komparativni psiholozi).

• Antrozoologija
• Fiziologija
• Genetika
• Kognitivna etologija

• Burkhardt, Richard W. Jr. (1981). „On the Emergence of Ethology as a Scientific Discipline”. Conspectus of History. 1 (7).
• Klein, Z. (2000). „The ethological approach to the study of human behavior” (PDF). Neuroendocrinology Letters (21): 477—481. 
• Shanor, Karen; Kanwal, Jagmeet (2009). „Bats Sing, Mice Giggle: Revealing the Secret Lives of Animals”. Icon. /Accessible to the lay reader and acceptable to the scientific community/. The Daily Telegraph.
• Gerhard, Medicus (2015). Being Human – Bridging the Gap between the Sciences of Body and Mind. Berlin: VWB.

Etologija на Викимедијиној остави.

• Konrad Lorenz Institute for Evolution and Cognitive Research
• Center for the Integrative Study of Animal behaviour Архивирано на сајту Wayback Machine (23. октобар 2016)
• Applied Ethology
• Ethology in the world of the horse — whisperers and new masters
• Abstracts of the XXIX Ethological Conference
• Center for Avian Cognition University of Nebraska (Alan Kamil, Alan Bond)

Dijagrami za Tinbergenova četiri pitanja

• The Four Areas of Biology
• The Four Areas of Biology AND levels of inquiry

p r u Zoologija
Grane	Antropologija Antrozoologija Antropozoologija Apiologija Arahnologija Akarologija Araneologija Škorpiologija Artropodologija Batrakologija Ketologija Koleopterologija Konhologija Entomologija Etologija Helmintologija Herpetologija Ofidiologija Ihtiologija Lepidopterologija Malakologija Teutologija Mamalogija Mirmekologija Nematologija Neuroetologija Ornitologija Paleozoologija Planktologija Primatologija Teriologija Zooarheologija Zoosemiotika
Zoolozi	Karl Ernst fon Baer Ričard K. Benks Žorž Kivje Čarls Darvin Žan-Anri Fabr Vilijam Kirbi Karl Line Konrad Lorenc Tomas Sej Jakob fon Ikskel Alfred Rasel Volis ostali zoolozi ...
Istorija	Preddarvinovska zoologija Postdarvinovska zoologija Vremenska linija zoologije
Portal Kategorija

Normativna kontrola
Međunarodne	FAST
Državne	Španija Francuska BnF podaci Izrael Sjedinjene Države Japan Češka 2
Ostale	Enciklopedija savremene Ukrajine