Vesna Teršelič
Izvor: Wikipedija
Vesna Teršelič
| |
| |
| Na dužnosti | |
| Dužnost preuzeo 2014. | |
| Prethodnik | Kancelarija uspostavljena |
|---|---|
| Na dužnosti 2008. – 2009.(u službi sa Nelom Pamuković (2009.-2014) | |
| Prethodnik | Kancelarija uspostavljena |
| Nasljednik | Kancelarija ukinuta |
voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću
| |
| Na dužnosti | |
| Dužnost preuzeo 2004. | |
| Prethodnik | Kancelarija uspostavljena |
| Rođen/a | 1962. Ljubljana,  Jugoslavija
|
| Prebivalište |  Zagreb
|
| Zanimanje | aktivistkinja za ljudska prava |
Vesna Teršelič (Ljubljana, 1962.), hrvatska aktivistkinja za ljudska prava, trenutna voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću i predstavnica Hrvatske u Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja.
Vesna Teršelič rođena je 1962. godine u Ljubljani, u Sloveniji, ali živi u Hrvatskoj. Po narodnosti je Slovenka.[1][2][3] Za osobu koja nastupa kao javni intelektualac, javnosti je do danas učinila dostupnim neobično malo osobnih podatka: ne nalazi se podatke gdje je odrastala, niti koje je škole pohađala. Također nisu u javnosti poznate baš nikakve pojedinosti o njenom obiteljskom stanju. U zelenim, ženskim i mirovnim organizacijama radi i djeluje od 1985. godine. Suosnivačica je Svaruna (ekološka "radna grupa"; u proljeće 1986. uzima ime Svarun), Zelene akcije (prvotno ime: Zelena akcija Zagreb), Centra za ženske studije, te Centra za mirovne studije.[4] Suosnivačica je mreže Antiratne kampanje Hrvatske u Zagrebu i njena koordinatorica od 1991. godine do 1998. godine. Bila je među istaknutijim pripadnicima relativno malobrojne skupine intelektualaca okupljenih oko "Antiratne kampanje Zagreb",[5] za vrijeme Domovinskoga rata, te su ostale zapažene njene kritike i ukazivanja na kršenja ljudskih prava za vrijeme i nakon Operacije "Oluja" 1995. godine.[6] Od 2004. godine voditeljica je Documente – centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. Od 2008. do 2014. predstavnica je Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM. Nakon što je 2014. Koordinacijsko vijeće ukinuto, postala je predstavnica Hrvatske u Regionalnog savjeta Koalicije za REKOM (danas REKOM mreža pomirenja). Godine 2016. se našla na popisu osnivača stranke Nova ljevica.[7]
Hrvatsko nacionalno etičko sudište je "optužilo" i etički "osudilo" Vesnu Teršelič 31. oktobra 2015. "zbog povrede hrvatskih nacionalnih interesa".[8]
Djelovanje Vesne Teršelič se, generalno govoreći, u Hrvatskoj češće s odobravanjem dočekuje od intelektualaca na lijevoj strani političkog spektra, a vrlo oštro kritizira od pripadnika preostalog dijela hrvatske javnosti.[9] Jednom dijelu javnosti po volji su stavovi Vesne Teršelič o podijeljenoj odgovornosti za (domovinski) rat, te stalno podsjećanje na stvarne i navodne propuste i zločine koje je hrvatska strana učinila za vrijeme Domovinskog rata; drugi pak ukazuju da su Vesna Teršelič i Documenta u službi neojugoslavenskih i zapadnobalkanskih političkih kombinatorika, da su podaci iz njezinih izvora nepouzdani i krivotvoreni, kao i da Koalicija za REKOM (danas REKOM mreža pomirenja) ne pokazuje osobiti interes za brojne zločine koji su počinjeni nad Hrvatima - od zločina nad hrvatskim civilima po selima pod kontrolom Republike Srpske Krajine, do opetovanog granatiranja hrvatskih civilnih ciljeva sa srpskih topničkih položaja u Krajini, Republici Srpskoj i u samoj Srbiji - nego da se većinom bave zločinima koje su Hrvati počinili.[10]
Nakon što je objavljena konačna, oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču na Međunarodnom krivični sudu za bivšu Jugoslaviju, Vesna Teršelič daje intervju televiziji Al Jazeera Balkans[11] u kojem kazuje da Hrvatska ne procesuira zločine nakon Operacije Oluja.[12][13] Također, pozvala je Gotovinu da se pokaje.[14]
Vesna Teršelič smatra termin "Domovinski rat" neprikladnim i ukazuje da je taj rat bio odbrambeni, ali - kako ona smatra - s elementima građanskog rata; konstatirajući činjenicu da je srpska strana u ratu počinila daleko veći broj zločina, smatra da treba više govoriti i o zločinima čiji su počinitelji bili s hrvatske strane.[15]
Vesna Teršelič je za rad na području ljudskih prava nagrađena nizom priznanja.
- Alternativna Nobelovu nagradu za mir (Right Livelihood Award) (1998) (sa Katarinom Kruhonja)
- Europska nagrada Schwarzkopf (Schwarzkopf Europe Prize) (2009) (sa Natašom Kandić i Mirsadom Tokačom)
- Povcelja Republike Hrvatske (2012)
- Nagradu "Diana Budisavljević" (2014)
- ↑ slovenci.hr: Slovenci v Zagrebu / Slovenci u Zagrebu Arhivirano 2014-12-08 na Wayback Machine-u, pristupljeno 6. prosinca 2014.
- ↑ slovenci-zagreb.hr: Izložba o poznatim zagrebačkim Slovencima, pristupljeno 6. prosinca 2014.
- ↑ (sl) Saša Založnik, Delovanje in organiziranost Slovencev v Zagrebški urbani regiji (Djelovanje i organiziranost Slovenaca u zagrebačkoj urbanoj regiji), str. 63. Arhivirano 2014-12-08 na Wayback Machine-u, Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, Odjel za zemljopis. Diplomski rad. Ljubljana, 2009., pristupljeno 6. prosinca 2014.
- ↑ http://zelena-akcija.hr/hr/o_nama (pristupljeno: 16. studenoga 2914.)
- ↑ [1] Arhivirano 2014-10-31 na Wayback Machine-u Zapisnik Koordinacijskog odbora Antiratne kampanje 29.10.1991.
- ↑ [2] Arhivirano 2014-02-02 na Wayback Machine-u Vesna Teršelič za Antiratnu kampanju Zagreb: Izjava o vojnoj akciji "Oluja", tekst objavljen u u "Novom listu 21.8.1995.
- ↑ Osnovana Nova ljevica. Nova ljevica. Archived from the original on 2018-06-26. Preuzeto 26. lipnja 2018..
- ↑ Hrvatsko žrtvoslovno društvo, Hrvatske veleizdaje II, (Hrvatsko žrtvoslovno društvo, 2015), Str. 98 - 105, ISBN 978-953-7817-07-7.
- ↑ [3] "SPORNO PRIZNANJE - Dr. sc. Ante Nazor o Josipovićevoj povelji: Vesna Teršelič briše uzroke rata" Vinko Vuković za "Slobodnu Dalmaciju" 3.7.2012.
- ↑ [4] usp. V. Obradović i I. Poljak, "Analiza kaznenih djela ratnih zločina s obilježjem terorizma", Policija i sigurnost, Vol.20 No.4 Ožujak 2012
- ↑ Vesna Teršelič o utjecaju presude Gotovini i Markaču. balkans.aljazeera.net 17.11.2012., pristupljeno 19. listopada 2014.
- ↑ Procesuirani zločini u Oluji. Večernji list, pristupljeno 19. listopada 2014.
- ↑ Podaci o prijavama, procesuiranim slučajevima i žrtvama kaznenih djela ratnih zločina i postupci u vezi kaznenih djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja". Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.: B. Kaznena djela za vrijeme i nakon operativne akcije "Oluja": Od 3728 procesuiranih počinitelja u odnosu na njih 395 postupak je pokrenut dok su bili pripadnici hrvatskih oružanih snaga. Osuđeno je 2380 osoba. Pristupljeno 19. listopada 2014.
- ↑ Teršelič pozvala Gotovinu da se pokaje; Evo tko osim nizozemskog veleposlanstva u Srbiji plaća njen rad! Arhivirano 2014-10-19 na Wayback Machine-u Pristupljeno 19. listopada 2014.
- ↑ "VESNA TERŠELIČ: 'Branitelji trebaju ustrajati u zahtjevima, a Documenta je spremna posredovati'", Renata Rašović za Večernji list, 20. siječnja 2015.
| Prethodi: ' |
Voditeljica Documente – centra za suočavanje s prošlošću 2004. |
Trenutno na položaju |
| Prethodi: |
Predstavnica Hrvatske u Koordinacijskom vijeću Koalicije za REKOM 2008 – 2014. |
Slijedi: |
| Prethodi: ' |
Predstavnica Hrvatske u Regionalnom savjetu REKOM mreže pomirenja 2014 |
Trenutno na položaju |
| |||||||
Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku | ||
|---|---|---|
| Lingvisti |
|  |
| Pisci i književni povjesničari |
| |
| Novinari |
| |
| Pravnici, sociolozi i politolozi |
| |
| Filozofi, antropolozi i kulturolozi |
| |
| Povjesničari |
| |
| Iz drugih struka |
| |
| Glumci i redatelji |
| |
| Umjetnici |
| |
| Mirovni aktivisti |
| |
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
