Stjepan Spevec

Stjepan Spevec (Vukanci kraj Zlatara, 14. lipnja 1839. – Zagreb, 28. siječnja 1905.) bio je hrvatski pravnik, doktor prava i kraljevski javni redoviti profesor rimskoga prava, dekan Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, rektor i prorektor Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu te narodni zastupnik na saboru Kraljevina Hrvatske i Slavonije.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Pravo je završio u Zagrebu, a doktorirao u Beču. Na zagrebačkoj Pravoslovnoj akademiji predavao je rimsko pravo. Kao dekan Pravoslovnog i državoslovnog fakulteta, na kojemu je predavao Poviest institucije rimskoga prava,^[1] Obći dio pandekta, Nasljedno pravo pandekta i Obiteljsko rimsko pravo,^[2] akademske je godine 1875./1876. izabran za drugog po redu rektora tadašnjeg Kraljevskoga sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Iduće je akademske godine, u mandatu rektora Antuna Kržana, izabran za prorektora Sveučilišta. Bio je predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu (1886.) i predsjednik Kraljevskog stola sedmorice (1891.)^[3] te narodni zastupnik u Saboru Kraljevina Hrvatske i Slavonije, a sudjelovao je i u oblikovanju pravosudnih i prosvjetnih zakona. Zajedno s V. Borošem osnovao je Društvo Sv. Ćirila i Metoda za materijalno i kulturno promicanje naroda.

Preminuo je u Zagrebu 28. siječnja 1905. u dobi od 65 godina. Pokopan je na zagrebačkome groblju Mirogoj.

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Akademičke oblasti, osoblje i red predavanja na K. sveučilištu Franje Josipa u Zagrebu : u zimskom poluljeću 1875/76. Zagreb : Tiskara Dragutina Albrechta.
↑ Akademičke oblasti, osoblje i red predavanja na K. sveučilištu Franje Josipa u Zagrebu : u ljetnom poluljeću 1876. Zagreb : Tiskara Dragutina Albrechta.
↑ Spomenica o 25-godišnjem postojanju Sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu. Zagreb : Tisak Kr. zemaljske tiskare, 1900. Str. 69.

Nedovršeni članak Stjepan Spevec koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • r • u Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. stoljeće	Matija Mesić (1874. – 1875.) • Stjepan Spevec (1875. – 1876.) • Anton Kržan (1876. – 1877.) • Kosto Vojnović (1877. – 1878.) • Franjo Maixner (1878. – 1879.) • Franjo Iveković (1879. – 1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880. – 1881.) • Franjo Marković (1881. – 1882.) • Feliks Suk (1882. – 1883.) • Blaž Lorković (1883. – 1884.) • Đuro Pilar (1884. – 1885.) • Gustav Baron (1885. – 1886.) • Franjo Vrbanić* (1886. – 1887.) • Tadija Smičiklas (1887. – 1888.) • Antun Franki (1888. – 1889.) • Luka Marjanović (1889. – 1890.) • Natko Nodilo (1890. – 1891.) • Ivan Bujanović* (1891. – 1892.) • Josip Pliverić* (1892. – 1893.) • Vinko Dvoržak (1893. – 1894.) • Antun Maurović (1894. – 1895.) • Franjo Spevec (1895. – 1896.) • Armin Pavić (1896. – 1897.) • Juraj Dočkal (1897. – 1898.) • Josip Šilović (1898. – 1899.) • Đuro Arnold (1899. – 1900.)

20. stoljeće	Rudolf Vimer (1900. – 1901.) • Franjo Vrbanić* (1901. – 1902.) • Vjekoslav Klaić (1902. – 1903.) • Ivan Bujanović* (1903. – 1904.) • Josip Pliverić* (1904. – 1905.) • Antun Heinz (1905. – 1906.) • Antun Bauer (1906. – 1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907. – 1908.) • Gustav Janeček (1908. – 1909.) • Josip Volović (1909. – 1910.) • Julije Rorauer (1910. – 1911.) • Julije Domac (1911. – 1912.) • Josip Pazman (1912. – 1913.) • Edo Lovrić* (1913. – 1914.) • Đuro Korbler (1914. – 1915.) • Fran Barac (1915. – 1916.) • Ernest Miler* (1916. – 1917.) • Julije Golik (1917. – 1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918. – 1919.) • Ladislav Polić* (1919. – 1920.) • Karlo Radoničić (1920. – 1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922. – 1923.) • Stjepan Zimmerman (1923. – 1924.) • Ladislav Polić* (1924. – 1925.) • Drago Perović (1925. – 1926.) • Ernest Miler* (1926. – 1928.) • Josip Belobrk (1928. – 1932.) • Albert Bazala (1932. – 1933.) • Đuro Stipetić (1933. – 1935.) • Stanko Hondl (1935. – 1937.) • Edo Lovrić* (1937. – 1938.) • Andrija Živković (1938. – 1940.) • Stjepan Ivšić (1940. – 1943.) • Božidar Špišić (1943. – 1944.) • Stjepan Horvat (1944. – 1945.) • Andrija Štampar (1945. – 1946.) • Grga Novak (1946. – 1947.) • Andrija Mohorovičić (1947. – 1949.) • Marko Kostrenčić (1949. – 1950.) • Antun Barac (1950. – 1951.) • Franjo Bošnjaković (1951. – 1952.) • Teodor Varićak (1952. – 1953.) • Željko Marković (1953. – 1954.) • Hrvoje Iveković (1954. – 1956.) • Zoran Bujas (1956. – 1958.) • Marijan Horvat (1958. – 1960.) • Vladimir Serdar (1960. – 1963.) • Slavko Macarol (1963. – 1966.) • Jakov Sirotković (1966. – 1968.) • Ivan Supek (1968. – 1972.) • Predrag Vranicki (1972. – 1976.) • Drago Grdenić (1976. – 1978.) • Ivan Jurković (1978. – 1982.) • Zvonimir Krajina (1982. – 1986.) • Vladimir Stipetić (1986. – 1988.) • Zvonimir Šeparović (1988. – 1990.) • Marijan Šunjić (1990. – 1998.) • Branko Jeren (1998. – 2002.)

21. stoljeće	Tomislav Ivančić** • Helena Jasna Mencer (2002. – 2006.) • Aleksa Bjeliš (2006. – 2014.) • Damir Boras (2014. – 2022.) • Stjepan Lakušić (2022 – danas)

*rektor u dvama, neuzastopnim mandatima **izabran, no podnio ostavku prije stupanja na dužnost

Kategorije

Životopis

Izvori

Suggest as cover photo

Thank you for helping!

Install Wikiwand

Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:

Your preferred languages

All languages

Follow Us

Don't forget to rate us

Our magic isn't perfect

Thank you for helping!

Oh no, there's been an error