Vladimir Stipetić (Zagreb, 27. siječnja 1928. – Zagreb, 23. srpnja 2017.), hrvatski ekonomist i akademik.

Završio je Ekonomski fakultet (1951.), gdje je i doktorirao (1956.). Postdoktorski studij završio je 1957/8. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu (1952/3), u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1953/5.), u Saveznom zavodu za privredno planiranje u Beogradu (1955/60), Ekonomskom fakultetu (1960/93) i Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988-1995). Bio je gostujući profesor 1967/8. na Sveučilištima u SAD (Ames, Iova; Yale; Stanford), a predavao je i na mnogim europskima sveučilištima i institucijama. Bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu (1986/9.) i član Izvršnog vijeća Sabora (1971/4.), te zastupnik u Saboru i Skupštini SFRJ (1974/8). Bio je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO (1973/82.), te potpredsjednik Svjetskog prehrambenog savjeta UN (1978/81.) i njegov stalni član (1976/85.). Izabran je za dopisnog člana JAZU 1961. godine, a od 1973. godine redovni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.^[1]

Bavio se istraživačkim radom na području ekonomske teorije i ekonomske politike, prvenstveno ekonomske poljoprivrede. Objavio je brojne knjige, od kojih je desetak prevedeno na strane jezike (uključujući japanski i kineski).

Najznačajnija djela:

• "Kretanje i tendencije u razvitku poljoprivredne proizvodnje Hrvatske" (Zagreb: Građa za gospodarsku povijest Hrvatske JAZU, sv. 7, 1959.) ;
• "Jugoslovensko tržište poljoprivrednih proizvoda (tražnja, ponuda, spoljna trgovina i cijene)" (Beograd: Zadružna knjiga, 1964.);
• "Poljoprivreda i privredni razvoj" (Zagreb: Informator, Ekonomska biblioteka, kolo V, 1-2, 1969; II. prošireno i dopunjeno izdanje, 1985.);
• "Međurepublički promet poljoprivrednih proizvoda u Jugoslaviji" (Beograd: Zavod za istraživanje tržišta (ZIT) i Privredni pregled, 1974. (koautori V. Milojković i B. Obradović));
• "Prijeti li glad? Naše i svjetske rezerve hrane do 1985. Svjetska prehrambena kriza i jugoslavenska agrarna politika" (Zagreb: Globus, 1976.);
• "Poljoprivreda u vanjskoj trgovini Jugoslavije 1953-1975" (u suradnji: P. Grahovac; Zagreb: Informator, 1977.);
• "Ekonomika Jugoslavije, Opći dio (koautor i kourednik), VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje" (Zagreb: Informator, 1984.;
• "Ekonomika Jugoslavije, Posebni dio, VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje" (Zagreb: Informator, 1988., reprintirano kao VIII. izdanje, Zagreb, 1990.);
• "Studije iz povijesti naše ekonomske misli" (Zagreb: "Zagreb", Samobor, 1989.);
• "Povijest hrvatske ekonomske misli, 1298-1847" (Zagreb: Golden Marketing, 2001.);
• "Povijesna demografija Hrvatske" (Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2004. (koautor Nenad Vekarić)).

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (http://info.hazu.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
Dopusnica nije važeća!
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.