Božidar Špišić

Božidar Špišić (Sisak, 6. rujna 1879. – Zagreb, 31. srpnja 1957.), hrvatski liječnik ortoped, pionir hrvatske ortopedije, dopisni član HAZU^[1]

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Rodio se u Sisku. U Grazu završio studij medicine. 1904. u Austriji i Njemačkoj usavršavao znanja ortopedije, dotad u Hrvatskoj posve nepoznatoj medicinskoj grani. Djeluje u Zagrebu. Već 1908. uredio je privatni ortopedski zavod u Zagrebu, ujedno prvi na jugoistoku Europe, a samo sedam godina poslije, ratne 1915. i prvu Ortopedsku bolnicu s ortopedskim radionicama i školom za invalide. Poslije rata godine 1922. započeo je nastavu ortopedije na zagrebačkome Medicinskom fakultetu. 1930. godine postao dopisni član HAZU. Iste godine osnovao je u Zagrebu Ortopedsku kliniku, koju je vodio i u ratu, sve do 1945. godine. U međuvremenu je 1933. postao redoviti profesor Medicinskoga fakulteta te njegov dekan u dva navrata. U NDH je bio i rektor zagrebačkog sveučilišta, od 1943. do 1944. godine.^[1]

Špišićev liječnički interes bio je usmjeren ka problematici sakate djece, liječenju i rehabilitaciji invalida, funkcionalnim liječenjem u ortopediji. Isticao je socijalnomedicinsku važnost te medicinske grane. Uveo je više originalnih terapijskih postupaka. Napisao prvi hrvatski udžbenik iz ortopedije. Bilo je to 1952. godine. Ortopedija.^[1]

Božidar Špišić je bio vrsna glasa. Tenor je bio krasan i dok je u Münchenu specijalizirao ortopediju, umalo se dogodilo da je dobio angažman u tamošnjem kazalištu. Špišićeva kći Mira (1905. – 1997.), mati je hrvatskoga reumatologa svjetskog glasa, publicista, urednika, leksikografa, poliglota i "kvakača" Theodora Dürrigla (Zagreb, 10. listopada 1916.).^[2]

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ ^a ^b ^c Hrvatska enciklopedija Špišić, Božidar. LZMK; Zagreb (pristupljeno 30. kolovoza 2017.)
↑ Liječničke novine Razgovor: dr. Theodor Dürrigl. Razgovarao dr. Goran Ivanišević, 153 10/2016, str. 6

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

v • r • u Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. stoljeće	Matija Mesić (1874. – 1875.) • Stjepan Spevec (1875. – 1876.) • Anton Kržan (1876. – 1877.) • Kosto Vojnović (1877. – 1878.) • Franjo Maixner (1878. – 1879.) • Franjo Iveković (1879. – 1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880. – 1881.) • Franjo Marković (1881. – 1882.) • Feliks Suk (1882. – 1883.) • Blaž Lorković (1883. – 1884.) • Đuro Pilar (1884. – 1885.) • Gustav Baron (1885. – 1886.) • Franjo Vrbanić* (1886. – 1887.) • Tadija Smičiklas (1887. – 1888.) • Antun Franki (1888. – 1889.) • Luka Marjanović (1889. – 1890.) • Natko Nodilo (1890. – 1891.) • Ivan Bujanović* (1891. – 1892.) • Josip Pliverić* (1892. – 1893.) • Vinko Dvoržak (1893. – 1894.) • Antun Maurović (1894. – 1895.) • Franjo Spevec (1895. – 1896.) • Armin Pavić (1896. – 1897.) • Juraj Dočkal (1897. – 1898.) • Josip Šilović (1898. – 1899.) • Đuro Arnold (1899. – 1900.)

20. stoljeće	Rudolf Vimer (1900. – 1901.) • Franjo Vrbanić* (1901. – 1902.) • Vjekoslav Klaić (1902. – 1903.) • Ivan Bujanović* (1903. – 1904.) • Josip Pliverić* (1904. – 1905.) • Antun Heinz (1905. – 1906.) • Antun Bauer (1906. – 1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907. – 1908.) • Gustav Janeček (1908. – 1909.) • Josip Volović (1909. – 1910.) • Julije Rorauer (1910. – 1911.) • Julije Domac (1911. – 1912.) • Josip Pazman (1912. – 1913.) • Edo Lovrić* (1913. – 1914.) • Đuro Korbler (1914. – 1915.) • Fran Barac (1915. – 1916.) • Ernest Miler* (1916. – 1917.) • Julije Golik (1917. – 1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918. – 1919.) • Ladislav Polić* (1919. – 1920.) • Karlo Radoničić (1920. – 1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922. – 1923.) • Stjepan Zimmerman (1923. – 1924.) • Ladislav Polić* (1924. – 1925.) • Drago Perović (1925. – 1926.) • Ernest Miler* (1926. – 1928.) • Josip Belobrk (1928. – 1932.) • Albert Bazala (1932. – 1933.) • Đuro Stipetić (1933. – 1935.) • Stanko Hondl (1935. – 1937.) • Edo Lovrić* (1937. – 1938.) • Andrija Živković (1938. – 1940.) • Stjepan Ivšić (1940. – 1943.) • Božidar Špišić (1943. – 1944.) • Stjepan Horvat (1944. – 1945.) • Andrija Štampar (1945. – 1946.) • Grga Novak (1946. – 1947.) • Andrija Mohorovičić (1947. – 1949.) • Marko Kostrenčić (1949. – 1950.) • Antun Barac (1950. – 1951.) • Franjo Bošnjaković (1951. – 1952.) • Teodor Varićak (1952. – 1953.) • Željko Marković (1953. – 1954.) • Hrvoje Iveković (1954. – 1956.) • Zoran Bujas (1956. – 1958.) • Marijan Horvat (1958. – 1960.) • Vladimir Serdar (1960. – 1963.) • Slavko Macarol (1963. – 1966.) • Jakov Sirotković (1966. – 1968.) • Ivan Supek (1968. – 1972.) • Predrag Vranicki (1972. – 1976.) • Drago Grdenić (1976. – 1978.) • Ivan Jurković (1978. – 1982.) • Zvonimir Krajina (1982. – 1986.) • Vladimir Stipetić (1986. – 1988.) • Zvonimir Šeparović (1988. – 1990.) • Marijan Šunjić (1990. – 1998.) • Branko Jeren (1998. – 2002.)

21. stoljeće	Tomislav Ivančić** • Helena Jasna Mencer (2002. – 2006.) • Aleksa Bjeliš (2006. – 2014.) • Damir Boras (2014. – 2022.) • Stjepan Lakušić (2022 – danas)

*rektor u dvama, neuzastopnim mandatima **izabran, no podnio ostavku prije stupanja na dužnost

Kategorije

Božidar Špišić

Životopis

Izvori

Vanjske poveznice

Suggest as cover photo

Thank you for helping!

Install Wikiwand

Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:

Your preferred languages

All languages

Follow Us

Don't forget to rate us

Our magic isn't perfect

Thank you for helping!

Oh no, there's been an error