Austro-Ugarska
1867–1918
Prethodnice: ← Austrijsko Carstvo ← Vilajet Bosna Nasljednice: Njemačka Austrija → Mađarska Demokratska Republika → Prva Čehoslovačka republika → Zapadna Ukrajinska Narodna Republika → Druga Poljska republika → Država Slovenaca, Hrvata i Srba →
Himna: Gott erhalte Franz den Kaiser
Glavni grad		Beč i Budimpešta
Najveći grad		Beč
Službeni jezik		latinski, njemački, mađarski, hrvatski, češki i ostali manjinski jezici
Državno uređenje		Ustavna monarhija, Personalna unija
Kralj
• 1867–1916.		Franjo Josip
• 1916–1918.		Karlo I
Zakonodavstvo
Površina
• 1914.		676.615 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1914)		52.800.000
• Gustoća		78/km2
Valuta		Rhine guilder, Krone (od 1892)

Austro-Ugarska (njemački: Österreich-Ungarn; mađarski: Ausztria-Magyarország; češki: Rakousko-Uhersko) bila je ustavna unija Austrijskog Carstva i Kraljevine Ugarske od 1867. do 1918. godine, kada se raspala kao rezultat poraza u Prvom svjetskom ratu. Ova unija je bila rezultat Austro-ugarske nagodbe 30. marta 1867. godine kada je ratifikovana u mađarskom parlamentu. Sastojala se od dvije monarhije (Austrija i Mađarska) i jednog autonomnog regiona Kraljevine Hrvatske i Slavonije pod mađarskom krunom. Njom je vladala dinastija Habsburg, a Austrija i Mađarska su imale isti status. Po ovoj nagodbi, carina, vanjski poslovi i vojska su bili jedinstveni, a svi drugi vladini poslovi su bili podijeljeni između dvije države.

Austro-Ugarska je bila multietnička država i jedna od svjetskih sila u to vrijeme. Geografski je bila drugo najveće carstvo u Evropi nakon Ruskog carstva, prostirući se na 621.538 km² i treće najmnogoljudnije carstvo u Evropi nakon Ruskog i Njemačkog carstva. Također je bila četvrta najveća industrijska sila svijeta nakon SAD-a, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske. Austro-Ugarska je bila jedna od Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu ali je poražena. Nakon Prvog svjetskog rata raspala se na Kraljevinu Mađarsku, Austriju, Čehoslovačku, Poljsku i  Državu SHS, čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim sporazumima u Saint-Germain-en-Layeu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom.

Austro-Ugarska je osnovana juna 1867. Austro-ugarskom nagodbom, kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.

Nakon što je Pruska 1866. u bici kod Sadowe porazila Njemački savez s Austrijom na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća Habsburg smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom, čije je težnje za nezavisnošću ugušila 1849. uz pomoć Rusije. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te habsburškim carem kao državnim poglavarom ustavne monarhije. Ovakvo se državno uređenje često opisuje izrazom realna unija. U okviru austrijske i mađarske ovlasti, pojedina područja, kao Galicija i Hrvatska, imala su poseban status s posebnim upravnim strukturama.

Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi te višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tako je srpsko-hrvatsko političko ujedinjenje alarmiralo Beču na opasnost od formiranja države južnih Slavena, pa je aktiviran Veleizdajnički proces 1909. godine, da bi se takva nastojanja osujetila. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, početkom oktobra 1918. Karlo IV (I) "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a Čehoslovačka, Poljska, Banatska Republika i Država SHS proglasili su nezavisnost, čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u Saint-Germainu-en-Layeu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom.

• Bosanski sabor

Commons ima datoteke na temu: Austro-Ugarska

p r u Austrija po temama
Historija	Austrijska vojna krajina Vojvodstvo Austrija Nadvojvodstvo Austrija Habsburška Monarhija Austrijsko Carstvo Bečki kongres Austro-Ugarska Prva Austrijska Republika Austrijski građanski rat Austrofašizam Anschluss Njemačka Austrija Saveznička okupacija Austrije
Geografija	Administrativna podjela Alpe Gradovi Jezera Nacionalni parkovi Okruzi Pokrajine Rijeke
Vlast	Izbori Ljudska prava Političke stranke Politika Pravni sistem Policija Sudstvo Vojska Ustav Vanjska politika
Privreda	Bankarstvo Nacionalna banka Energetika Euro Poljoprivreda Porezi Rudarstvo Saobraćaj Telekomunikacije Turizam
Društvo	Austrijanci Demografija Jezici Obrazovanje Religija Zdravstvo
Kultura	Arhitektura Grb i zastava Himna Javni praznici Kinematografija Književnost Kuhinja Mediji Muzika Sport
Kategorija Portal

p r u Mađarska po temama
Historija	Prethistorija Panonija Kneževina Visokosrednjovjekovna kraljevina Kasnosrednjovjekovna kraljevina Osmanlijsko-ugarski sukobi Habsburška Monarhija Osmanlijski period Rákóczijeva buna Revolucija 1848 Austro-Ugarska Prvi svjetski rat Prva Republika Trijanonski sporazum Međuratni period Drugi svjetski rat Druga Republika Narodna Republika Revolucija 1956 Treća Republika Kršćanstvo Ekonomska Vojna spisak mađarskih ratova Vladari Plemstvo
Geografija	Geologija Gradovi Hidrologija jezera ostrva rijeke Klima Krajnje tačke Nacionalni parkovi Planine Regije
Politika	Administrativna podjela Državljanstvo Izbori Ljudska prava Obavještajne agencije Parlament predsjednik Policija Političke stranke Pravni sistem Predsjednik spisak Premijer spisak Ustav Vanjska politika Vlada Vojska Županije
Privreda	Banke Centralna Berza Energetika Forinta (valuta) Industrija Kompanije Nauka i tehnologija Nezaposlenost Poljoprivreda Porezi Saobraćaj Sindikati Telekomunikacije Turizam
Društvo	Demografija Hungarofobija Javni praznici Jezici mađarski jezik Kriminal Mađari Sekelji Mađarska dijaspora Mađarski iredentizam Međunarodni rejtinzi Obrazovanje Univerziteti Porodična politika Prava LGBT osoba Religija Zdravlje Zdravstvo Žene
Kultura	Arhitektura Palače i veleposjedničke kuće Tvrđave Banjska kultura Festivali Folklor Ime države Imena Izumi Kinematografija Književnost Kuhinja Jela Kobasice Pivo Vina Mediji Moda Muzika Nacionalni simboli grb i zastava himna Plesovi Pozorišta Sport Svjetska baština Televizija Umjetnost
Kategorija Portal

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1991/1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektiralea Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)i			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatskaj 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatskab Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banatd (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovog
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goruf 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonijah
a Prekmurje anektirala Mađarska. b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). e Također pogledajte Užička republika.							f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. i Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. j Također pogledajte Bihaćka republika.