Arsak I je bio poglavica iranskog nomadskog plemena Parni koji je sredinom 3. vijeka pne. napao i osvojio seleukidsku satrapiju Partiju te u njoj osnovao državu koja će kasnije biti poznata kao Partsko Carstvo. Arsak je također poznat i kao osnivač Arsakida, jedine antičke vladarske dinastije za koju postoje koliko-toliko uvjerljivi dokazi da ima danas živuće potomke.

Arsakovo rođenje i porijeklo, kao i precizno porijeklo naroda na čijem je čelu bio, nisu poznati. Većina špekulacija navodi baktrijsko ili skitsko porijeklo. Historičari se, međutim, slažu da je kao poglavica Parna iskoristio kaos u kome se našlo Seleukidsko Carstvo za vrijeme drugog ili trećeg sirijskog rata, odnosno pobune seleukidskih satrapa kao što je Diodot u Baktriji i Andragora u Partiji. Antički izvori navode kako ga je Diodot, osnivač budućeg Grčko-Baktrijskog Kraljevstva uspio vojnički poraziti i otjerati sa svoje teritorije. Arsak se zajedno sa svojim Parnima okrenuo protiv Partije te uspio zauzeti područje zvano Astabene ili sjeverni dio Partije. Andragora je to područje pokušao vratiti pod svoju vlast, ali je oko 238. pne. ubijen. To je Arsak iskoristio kako bi osvojio ostatak Partije.

Nedugo potom se Arsak morao suočiti s ekpedicijom Seleuka II s ciljem da se Partija ponovno stavi pod seleukidsku vlast. Antički izvori navode različite rezultate te ekspedicije - prema jednima je ona doživjela neuspjeh, pri čemu je Seleuk zarobljen i naknadno pušten uz otkupninu; prema drugima je Arsak priznao Seleukovu vlast i ostatak vladavine preoveo kao seleukidski vazal.

Neki historičari špekuliraju kako Arsak nije bilo pravo Arsakovo ime, odnosno da je riječ o iskvarenom obliku riječi Artakserks. To se temeljilo na partskoj tradiciji prema kome su njihovi vladari bili potomci drevnog ahemenidskog vladara Artakserksa II.

Arsaka je godine 246. pne. naslijedio ili od tada prijestolje dijelio njegov brat Tiridat I. Oko godine 211. pne. je na prijestolje stupio Arsakov sin ili nećak Arsak II.