22. listopada/oktobra (22. 10.) je 295. dan godine po gregorijanskom kalendaru (296. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 70 dana.

• 1725. — Petra Velikog krunaju za cara.
• 1746. — ustanovljen američki univerizitet Princeton.
• 1797. — Andre-Jacques Garnerin iznad Pariza kao prvi čovjek skoči sa padobranom sa visine 1.000 m.
• 1878. — Osnovana Domoljubna zadruga za pomoć stradalnicima u Zadru. Ovaj se datum uzima kao dan osnivanja Crvenog križa u Hrvatskoj.
• 1887. — Nikola Tesla prijavi svojih prvih šest izuma u uredu za patent u New York-u.
• 1927. — Umro je srpski pisac Borisav Stanković, jedan od začetnika moderne srpske proze. Prikazujući život rodnog Vranja s kraja 19. vijeka, dao je i psihološku analizu ličnosti, unoseći prvi put u srpsku literaturu erotiku i senzualnost ("Iz starog jevanđelja", "Stari dani", "Koštana", "Nečista krv", "Pod okupacijom").
• 1935. — Laos postaje nezavisan.
• 1963. - tijekom Glavne skupštine UN-a, Josip Broz Tito po prvi (od tri) puta posjećuje Bijelu kuću s predsjednikom Johnom F. Kennedyem^[1]
• 1972. — u Sajgonu se sastanu Henry Kissinger i južnovijetnamski predsjednik Ngujen Van Thieu.
• 1987. — Primjerak rijetke edicije Gutenbergove biblije prodat u aukcijskoj kući Christie u New Yorku za rekordnih 5,39 miliona dolara.
• 1987. — U 87. godini umrla Géraldine Nagy-Appony, bivša albanska kraljica. 1938. se udala za kralja Zogua muslimanskog vođu, koji se 10 godina ranije sam proglasio monarhom. Albaniju napustili u aprilu 1939, sa sinom Leka, tada bebom, po invaziji Italije.
• 1991. — Utemeljena 128. brigada HV, Rijeka.
• 1992. — Započela vojna Operacija Vlaštica u dubrovačkom zaleđu.
• 1992. — Na putu Priboj — Rudo, u mjestu Mioče, pripadnici srpske paravojne formacije. Osvetnici zaustavili autobus i poslije legitimisanja izveli 16 Bošnjaka i kamionima ih prevezli u Višegrad. Tu su mučeni, a potom likvidirani na obali Drine.
• 1999. — U eksploziji autobombe u Banjoj Luci teško ranjen Željko Kopanja, vlasnik, direktor i glavni urednik Nezavisnih novina i NES radija iz ovog grada.

.

• 1688. — Nadir, perzijski šah.
• 1811. — Franz Liszt, austrijski skladatelj mađarskog porijekla († 1886.).
• 1822. — Friedrich Wilhelm Gustav Spörer, njemački astronom.
• 1844. — Sarah Bernhardt, francuska glumica († 1923.).
• 1870. — Lord Alfred Douglas, engleski pisac.
• 1870. — Ivan Aleksejevič Bunin, ruski književnik († 1953.).
• 1881. — Clinton Davisson, američki fizičar i nobelovac.
• 1899. — Andrija Hebrang, hrvatski i jugoslavenski političar, član CK KPJ i ministar u vladi FNRJ († 1949.).
• 1899. — Juraj Plančić, hrvatski slikar († 1930.).
• 1913. — Bao Dai, poslednji vietnamski car.
• 1917. — Joan Fontaine, britanska glumica († 2013.).
• 1920. — Timothy Leary, američki pisac i psiholog († 1996.).
• 1929. — Lav Jašin, ruski nogometaš, najbolji vratar, igrao za Sovjetski Savez († 1990.)
• 1938. — Derek Jacobi, engleski glumac.
• 1943. — Catherine Deneuve, francuska filmska glumica.
• 1949. — Arsène Wenger, francuski nogometni trener i igrač.
• 1952. — Jeff Goldblum, američki glumac.
• 1955. — Bill Condon, američki reditelj i scenarista.
• 1961. ili 1962. — Anton Josipović, hrvatski i jugoslavenski boksač.
• 1964. — Dražen Petrović, hrvatska košarkaška legenda († 1993.).
• 1971. — Tomislav Erceg, hrvatski nogometaš.
• 1971. — Amanda Coetzer, južnoafrička teniserka.
• 1973. — Andrés Palop, španjolski nogometaš.
• 1975. — Míchel Salgado, španjolski nogometaš.
• 1976. — Helen Svedin, švedska manekenka i model.
• 1977. — Grit Jurack, njemačka rukometašica.
• 1979. — Doni, brazilski nogometaš.
• 1987. — Mikkel Hansen, danski rukometaš.

.

• 741. — Karel Martel, utemeljitelj vladavine Karolinga u Franačkoj državi.
• 1792. — Guillaume-Joseph-Hyacinthe-Jean-Baptiste Le Gentil, francuski astronom.
• 1906. — Paul Cézanne, francuski slikar čije delo predstavlja prelaz između impresionizma s kraja 19. veka i kubizma s početka 20. veka. (* 1839.).
• 1927. — Borisav "Bora" Stanković, srpski književnik (* 1876.).
• 1958. — Petar Pallavicini, jugoslovenski vajar (* 1887.).
• 1963. — John F. Kennedy, predsjednik SAD (* 1917.).
• 1968. — Vladimir Turina, hrvatski arhitekt (* 1913.).
• 1973. — Pablo Casals, španjolski violočelist, dirigent i skladatelj (* 1875.).
• 1987. — Lino Ventura, italijanski glumac (* 1919.).
• 2001. — Soraja Isfandijari Bahtijari, iranska ljepotica, pripadnica visokog društva i druga supruga iranskog šaha Mohammad Reza Pahlavi (* 1932.).
• 2002.— Geraldine of Albania, bivša albanska kraljica (* 1915).

.

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar

1. ↑ Yugoslavia and USA: Tito at the White House Arhivirano 2016-08-19 na Wayback Machine-u, Yugoslavian Times. Pristupljeno 16. listopada 2016.