Brevijar (lat. breviarum, od brevis: kratak ili koncizan), časoslov, služba časova ili liturgija časova (liturgia horarum), također i Časoslov naroda Božjega, službena je dnevna molitva Katoličke Crkve, crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove tj. sate (odatle i naziv) svakoga dana mole katolički klerici, redovnici i vjernici laici, zajednički ili samostalno. Sadrži tekstove poput odlomaka Staroga i Novoga zavjeta, životopisa svetaca, homilija, molitava, himānā, psalama i ostalih pobožnih pjesama. Časoslov je temeljna molitva Crkve:^[1]

»Liturgijom časova izvrđuje se i posvećenje čovjeka i čašćenje Boga. Njome se uspostavlja takva izmjena ili dijalog između Boga i ljudi da 'Bog govori svojem puku ... a puk sa svoje strane odgovaranje pjevanjem i molitvom Bogu'. Uistinu, sudionici liturgije časova mogu iz nje postići najplodonosnije posvećenje, osobito po spasonosnoj Božjoj riječi, koja u njoj ima važno mjesto. Naime, iz SVetoga pisma uzimaju se čitanja; pred Bogom se pjevaju Božje riječi, predane u psalmima; a prinose se i druge prošnje, molitve i pjesme, Bogom nadahnute. Dakle, ne samo kada se čita ono što je 'nama za pouku napisano' (Rim 15,4) nego i onda kad Crkva moli ili pjeva, u sudionika se hrani vjera, duše im se potiču k Bogu da mu iskažu duhovno bogoštovlje te obilnije prime njegovu milost.« (Opće uredbe Liturgije časova, br. 14, str. XIII.)

Brevijar zagrebačke stolne crkve potječe iz 1290. godine. Glagoljski brevijar nastao je u doba Ćirila i Metoda i ti brevijari predstavljaju dijelove Ćirilovih prijevoda Biblije. Većina hrvatskih brevijara potječu iz XIII. stoljeća i pisani su redakcijom staroslavenskoga jezika.

Dijelovi brevijara su proprium i ordinarij.^[2]

• Mavrov brevijar
• Brozićev brevijar

• Misal
• Psaltir

Portal: Kršćanstvo