Šuma Białowieża/Bjelavježskaja
Svjetska baština – UNESCO
Država	Poljska Bjelorusija
Godina uvrštenja	1979. (3. zasjedanje) prošireno 1992.
Vrsta	Prirodno dobro
Mjerilo	vii
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:33
Koordinate	52°40′N 23°50′E / 52.667°N 23.833°E / 52.667; 23.833
Bjeloveška šuma Lokacija Bjeloveške šume u Bjelorusiji

Bjeloveška šuma^[1] ili Beloveška šuma^[2] (bjeloruski: Белавежская пушча, poljski: Puszcza Białowieska, ruski: Беловежская пуща) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta. To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlantskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora. Ovaj prirodni rezervat biosfere je upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumro u Europi.^[3]

Bjeloveška šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-ova svjetska baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (poludivlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjeloveško jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200.000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

• 
  Bjeloveška šuma u magli
• 
  Bizon u bijegu
• 
  Bizon u Bjeloveškoj šumi
• 
  Kraljevski hrast
• 
  Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine

• Belovezhskaya Pushcha  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. siječnja 2011. (Wayback Machine)
• Nacionalni park Białowieża
• Fotografije Bjeloveške šume

v • u Svjetska baština u Poljskoj Kulturna baština (14) Sabirni logor Auschwitz (1979.) • Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj (2003.) • Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata1) (2013.) • Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) • Crkve mira u Jaworu i Świdnici (2001.) • Maniristički samostan i hodočasnički park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) • Krakovsko staro mjesto (1978.) • Teutonska utvrda u Malborku (1997.) • Park Muzakowski2) (2004.) • Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) • Srednjevjekovni dio grada Toruńa (1997.) • Povijesno središte Varšave (1980.) • Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) • Stari dio grada Zamośća (1992.) Prirodna baština (1) Nacionalni park Bjeloveška šuma3) (1979.) 1) Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Poljske i Bjelorusije

v • u Svjetska baština u Bjelorusiji Nacionalni park Bjeloveška šuma1) • Dvorac Mir • Nesviški dvorac obitelji Radziwill u Nesvižu • Struveov luk2) Bjeloruska nematerijalna svjetska baština Kalyady carevi 1) Zajednička svjetska baština Bjelorusije i Poljske  2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

v • u Poljska Simboli i identitet Grb Poljske • Zastava Poljske • Mazurek Dąbrowskiego Zemljopis Poljska vojvodstva • Poljski kotari • Gradovi • Klima • Rijeke • Planine • Nacionalni parkovi • Bjeloveška šuma Povijest Čeh, Leh i Meh • Popis poljskih vladara • Velikopoljska • Malopoljska • Poljsko-Litavska Unija • Tri podjele Poljske • Varšavsko vojvodstvo • Kongresna Poljska • Druga Poljska Republika • Ustanak u varšavskom getu • Narodna Republika Poljska • Solidarnost (sindikat) Politika i gospodarstvo Predsjednik • Sejm • Poljski Senat • Predsjednici Vlade • Višegradska skupina • Hrvatsko-poljski odnosi • Hrvati u Poljskoj • Oružane snage Poljske • Gospodarstvo • Promet • Turizam • Jagielonsko sveučilište • Putovnica Poljske Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Poljaci • Poljski jezik • Kultura • Umjetnost • Književnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Ivan Pavao II. • Svjetska baština Poljske • Poljska kuhinja • Wikipedija na poljskom jeziku • Sport • Poljska na OI • Poljska nogometna reprezentacija • Poljska rukometna reprezentacija

v • u Bjelorusija simboli i identitet grb • zastava • My Belorusy zemljopis upravna podjela • gradovi • klima • rijeke • planine • nacionalni parkovi • Dzeržinska gora • Bjeloveška šuma povijest Istočni Slaveni • Kijevska Rus' • Poločka kneževina • Velika Kneževina Litva • Poljsko-Litavska Unija • Rusko Carstvo • Bjeloruska Narodna Republika • Bjeloruska SSR • Zapadna Bjelorusija • Istočna Bjelorusija • njemačka okupacija • Tvrđava u Brestu • Raspad SSSR-a • ZND • Pahonija • savez s Rusijom politika i gospodarstvo predsjednik • Narodna skupština • predsjednici Vlade • Hrvatsko-bjeloruski odnosi • vojska • gospodarstvo • Bjeloruski rubalj • Tvornica traktora Minsk • promet • Nacionalna zračna luka Minsk • Podzemna željeznica Minsk • turizam • putovnica društvo, kultura i sport stanovništvo • Bjelorusi • bjeloruski • kultura • umjetnost • književnost • Bjeloruska nacionalna knjižnica • obrazovanje • religija • kršćanstvo • Katolička Crkva • Križ sv. Efrosinije • svjetska baština • Dvorac Mir • Bjeloruska kuhinja • Wikipedija na bjeloruskom jeziku • šport • Olimpijske igre • nogomet • hokej na ledu