For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Nesviški dvorac.

Nesviški dvorac

Arhitektonski, stambeni i kulturni kompleks obitelji Radziwill u Nesvižu
Svjetska baštinaUNESCO
))
Država Bjelorusija
Godina uvrštenja2005. (29. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloii, iv, vi
Ugroženost
PoveznicaUNESCO:1196
Koordinate53°13′22″N 26°41′30″E / 53.22278°N 26.69167°E / 53.22278; 26.69167
Nesviški dvorac na zemljovidu Bjelorusije
Nesviški dvorac
Nesviški dvorac
Lokacija Nesviškog dvorca u Bjelorusiji

Nesviški dvorac (bjeloruski: Нясвіжскі замак, Niasvižski zamak, ruski: Несвижский замок) plemićke obitelji Radziwilla u bjeloruskom gradu Njasvižu je izvrstan primjer srednjoeuropskog dvorca iz 17. stoljeća, građenog u renesansnom i baroknom stilu koji su se savršeno uklopili stvorivši znamenit spomenik koji je snažno utjecao na arhitekturu šireg područja. Od 2005. godine dolazi na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Dvorište dvorca, bakropis iz 19. st. (Paweł Boczkowski)

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Mauzolej u obliku humka/brane
Stambeni kompleks danas

Gradnju dvorca započeo je vojvoda Poljsko-Litvanskog saveza, Mikołaj Krzysztof Radziwill 1584. godine, čije je vojvodstvo bilo najbogatije i najutjecajnije u kraljevstvu. Gradnja je potrajala 20 godina u renesansnom stilu.

God. 1706., tijekom Velikog sjevernog rata, švedski kralj Karlo XII. je zauzeo dvorac i znatno ga oštetio. Od tada više nije imao obrambenu funkciju, a u 18. stoljeću obitelj Radiwill ga je obnovila u današnjem baroknom izgledu zahvaljujući njemačkim i talijanskim arhitektima.

God. 1722. grad s dvorcem su pripojeni Ruskom Carstvu. Napoleon je 1807. stvorio Varšavsko Vojvodstvo, ali i posjede obitelji Radziwill koji su 1865. godine ponovno dobili i Nesviški dvorac. Kraljević Antoni Radziwill je od 1881. – 86. godine obnovio stambeni dio dvorca i proširio park (90 hektara) s engleskim parkom.

God. 1939. sporazumom Hitler-Staljin, Nesviž je pripao SSSR-u i svi plemićki posjedi su nacionalizirani. Nesviški dvorac je služio kao sanatorij, a park je propadao, sve do 1994. godine kada ga je novoosnovana Republika Bjelorusija zaštitila kao nacionalni spomenik kulture. God. 2002. gornje katove je poharao požar i još uvijek traje opsežna obnova cijelog kompleksa. Usprkos djelomičnoj obnovi, kompleks je 2005. godine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine u Europi.

Odlike

[uredi | uredi kôd]
Pročelje Crkve Tijela Kristova

Obitelj Radziwill, koja je gradila dvorac u Nesvižu od 16. stoljeća do 1939. godine, je dala mnoge važne osobe u europskoj povijesti i kulturi. Zahvaljujući njima grad Nesviž je postao jako utjecajan u znanosti, umjetnosti, obrtima i arhitekturi. Kompleks se sastoji od stambenog dvorca i crkve-mauzoleja Tijela Kristova (Corpus Christi), te deset zgrada koje su spojene kao cjelina oko šestostranog dvorišta. Crkva je spojena s dvorcem branom preko jarka koji je služio kao mauzolej obitelji Radziwill. Tu se nalaze 72 jednostavna sanduka od breze s reljefom poljskog državnog grba na poklopcu.

Crkva Tijela Kristova (1587. – 1593.) je jedna od najranijih jezuitskih crkvi na svijetu i prva barokna građevina u Poljsko-Litvanskom savezu i uopće Istočnoj Europi. Dizajnirao ju je talijanski arhitekt Gian Maria Bernardoni (1541. – 1605.) po uzoru na prvu jezuitsku crkvu, Il Gesu u Rimu. Ova bazilika pored baroknog pročelja ima i baroknu kupolu, te kasnobarokne freske (izvedene 1760-ih) i oltar Svetog Križa koji su izveli mletački kipari 1583. godine.

Dvorac i križna crkva s kupolom su postale važan prototip prema kojemu se razvila arhitektura u cijeloj središnjoj Europi, a posebice u Bjelorusiji, Poljskoj, Litvi i Rusiji.

Engleski park Nesviškog dvorca iz 19. stoljeća je, svojom veličinom od preko 1 km², jedan od najvećih u Europi.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Logotip Zajedničkog poslužitelja Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nesviški dvorac


{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Nesviški dvorac
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?