Wikipedia na hrvatskom jeziku
Snimak ekrana Početna stranica Wikipedije na hrvatskom jeziku 17. januara 2021.
Slogan	Wikipedija – Slobodna enciklopedija
Komercijalan	Ne
Vrsta sajta	Internetska enciklopedija
Registracija	Neobavezna
Dostupni jezik/-ci	Hrvatski
Vlasnik	Zadužbina Wikimedia
Početak rada	16. 2. 2003.

Wikipedia na hrvatskom jeziku (hrvatski: Wikipedija na hrvatskome jeziku) jest verzija Wikipedije, slobodne internetske enciklopedije u vlasništvu Zadužbine Wikimedia, na hrvatskom jeziku. Nastala je 16. februara 2003.^[1] i danas ima preko 200.000 članaka i preko 5,1 miliona izmjena.^[a] Ima preko 260.000 registriranih korisničkih računa, od kojih je 514 aktivno,^[b] a administratora je 14.^[a]

Krajem 2013. projekt je privukao pažnju međunarodnih medija zbog promoviranja fašističkog svjetonazora, pristranosti u vezi sa Srbima u Hrvatskoj, propagiranja anti-LGBT-tema upotrebom historijskog revizionizma i negiranjem ili ublažavanjem ozbiljnosti zločina ustaškog režima.

Tokom 2014. godine manje od 25 urednika napravilo je 100 izmjena mjesečno, dok je oko 150 urednika napravilo više od pet izmjena mjesečno.^[2] Projekt ima preko 800 odabranih članaka (hrvatski: izabrani članci).^[3]

Ozren Kubelka (s Veleučilišta VERN) i Petra Šoštarić (s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu) izvršili su 2011. analizu pouzdanosti Wikipedije na hrvatskom jeziku u odnosu na Hrvatsku enciklopediju, hrvatsku nacionalnu enciklopediju, u radu pod nazivom "Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku".^[4] Reprezentativni niz članaka analizirala su 24 recenzenta, stručnjaka iz raznih područja, prema parametrima informativnosti, tačnosti iznesenih informacija, dovoljnosti, usmjerenosti i objektivnosti. Analiza je vršena unutar 11 kategorija: kultura i umjetnost, historija i biografije, medicina i zdravlje, tehnologija i primijenjene nauke, geografija, religija, prirodne nauke, matematika i logika, filozofija, sport te društvo i društvene nauke. Članci su raspodijeljeni upotrebom tehnika mašinskog učenja, a određivanje težine funkcija statistika urađeno je pomoću tf–idfa. Nasumično je izabrano ukupno 500 članaka u 250 parova koji su potom sortirani u kategorije da služe kao recenzentski uzorci.^[5]

U oba uzorka predstavljene činjenice pobrojane su ručno – 3015 s Hrvatske enciklopedije, a 3315 s Wikipedije na hrvatskom jeziku. Uporedbom činjenične tačnosti ustanovljeno je da na svaku pronađenu grešku u Hrvatskoj enciklopediji, pronađene su 2,25 greške na Wikipediji na hrvatskom jeziku.^[6] Analizom pojedinačnih kategorija ustanovljeno je da je najviše grešaka prisutno u kategoriji Filozofija, gdje su pronađene dvije greške na svakih deset članaka. Jedina kategorija u kojoj je Hrvatska enciklopedija imala više grešaka jesu Prirodne nauke, s omjerom 1,25:0,75 u korist Wikipedije na hrvatskom jeziku.^[7] Od svih činjeničnih grešaka, odnos većih iznosio je 21:12, a odnos manjih 34:23. Stoga je omjer manjih činjeničnih grešaka općenito manji, s izuzetkom kategorije Društvo i društvene nauke gdje je odnos 3:1.

Analiza pouzdanosti Wikipedije na hrvatskom jeziku zaključila je da u 74% članaka nije pronađena nijedna greška, a u 11% pronađena je jedna manja. Veće greške pronađene su u 5% članaka, dok je 4% članaka imalo i manje i veće greške. Ukupno 85% članaka ocijenjeno je "zadovoljavajuće informativnim" (bez grešaka ili s manjim greškama) nasuprot 92% članaka Hrvatske enciklopedije koji su ostvarili isti rejting.^[8] Prema kriteriju dovoljnosti, 40% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku dobilo je najvišu ocjenu nasuprot 62% članaka Hrvatske enciklopedije. Najnižu ocjenu dobilo je 16% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku nasuprot 5% članaka Hrvatske enciklopedije.^[9] Prema kriteriju objektivnosti, ustanovljeno je da 91% članaka Wikipedije na hrvatskom jeziku iznosi nepristrano stajalište nasuprot 98% članaka Hrvatske enciklopedije. Na Wikipediji na hrvatskom jeziku 2% članaka ocijenjeno je neobjektivnim, dok na Hrvatskoj enciklopediji takvu ocjenu nije dobio nijedan članak.^[9] Prema subjektivnoj ocjeni recenzenata, 53% članaka s Hrvatske enciklopedije izabrano je za kvalitetniji članak kada se biralo između dva članka o istoj temi nasuprot 19,5% članaka s Wikipedije na hrvatskom jeziku, s tim da su recenzenti 27% članaka proglasili podjednakim po kvaliteti.^[10]

U septembru 2013. prigovori o desničarskoj pristranosti administratora i urednika Wikipedije na hrvatskom jeziku privukli su pažnju medija nakon što je na Facebooku pokrenuta stranica Razotkrivanje sramotne hr.wikipedije, koja je stvorena u cilju skretanja pažnje na probleme.^[11] Primjeri pristranosti u reportažama sastoje se od historijskog revizionizma poput ublažavanja ili negiranja zločina ustaškog režima i izjednačavanja antifašizma s oblicima totalitarizma.^[12] Druge reportaže istaknule su pristranost u vezi sa Srbima u Hrvatskoj i LGBT-temama.^[13][14] Navodi se da su "sve pokušaje da se sporni članci očiste od ekstremno desnih stavova i usklade s neutralnim, admini [...] onemogućili i neistomišljenicima blokirali pristup uređivačkom sučelju".^[15] Vijest je objavio i hrvatski Jutarnji list, a reportaža je dospjela i na naslovnicu štampanog izdanja 11. septembra 2013.^[16]

Dva dana kasnije, tadašnji ministar obrazovanja, nauke i sporta Hrvatske Željko Jovanović, poručio je učenicima i studentima da izbjegavaju korištenje Wikipedije na hrvatskom jeziku.^[17] U intervjuu za Novi list, izjavio je da je "mogućnost otvorenosti i relevantnosti vrela informacija koju bi Wikipedia mogla i trebala pružati, u hrvatskoj verziji potpuno dezavuirana što zasigurno nije nikada, pa ni sada, cilj pokretača Wikipedije, a niti ogromnog broja ljudi koji diljem svijeta svoje vrijeme i znanje nesebično dijele tim medijem. Hrvatski učenici i studenti su time oštećeni pa ih, nažalost, moramo upozoriti da je veliki dio sadržaja u hrvatskoj inačici Wikipedije ne samo dvojben nego i evidentno falsificiran, te ih stoga pozivamo da koriste pouzdanija vrela informacija u što spadaju i inačice Wikipedie [sic] na engleskom i drugim svjetskim jezicima."^[17] Jovanović se također osvrnuo na urednike tog projekta nazivajući ih "minornom skupinom koja je uzurpirala pravo na uređivanje hrvatske inačice Wikipedije".^[17]

U intervjuu za Index.hr, Robert Kurelić, profesor historije s Univerziteta Jurja Dobrile u Puli, okarakterizirao je Wikipediju na hrvatskom jeziku rekavši da je ona "ustvari [...] samo alat kojim se služe administratori stranice kako bi plasirali svoje političke ideje, a daje netočne i iskrivljene činjenice".^[18] Za dva naročito istaknuta primjera uzeo je definiciju istrijanstva (istarski regionalizam), koji je opisan kao "pokret s određenom političkom konotacijom s ciljem nadnacionalnog regionalnog identiteta u hrvatskom dijelu Istre izmišljen radi smanjivanja broja Hrvata" i antifašizma, za koji se navodi da "danas predstavlja nekoliko pojmova zajedno: borba za komunizam i marksizam, borba protiv kapitalizma, titoizam s jugoboljševičkim genocidom nad protivnicima, razvojni genocid profitnog znanja, kulturocid, genetski duhovni, moralni i stvaralački poremećaj, ograničavanje svih osnovnih ljudskih sloboda. Sve potpuno suprotno od prave riječi antifašizam s kojom se komunisti manipulacijski ukrašuju i sakrivaju".^[18] Kurelić je zatim rekao da "[bi bilo dobro] da se veliki broj ljudi angažira i počne pisati objektivno na Wikipediji iznoseći točne podatke" zato što "[a]dministratori [...] žele iskoristiti srednjoškolce i studente koji u velikom broju koriste Wikipediju za mijenjanje njihovih ideja i stavova. To može postati ozbiljan problem".^[18]

Snježana Koren, historičarka s Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu, dala je svoju ocjenu spornih članaka u intervjuu s hrvatskom novinskom agencijom HINA-om, rekavši da su "pristrani i zlonamjerni, a u jednom dijelu čak i nepismeni".^[19] Također je izjavila sljedeće: "To su tipovi tekstova koje se mogu naći na strancima marginalnih udruga i pokreta, ali za njih ne bi smjelo biti mjesta na wikipediji" i izrazila sumnju u sposobnost njenih urednika da razaznaju dobro od zla.^[19] Koren je dala zaključak da je primarni cilj takvih tekstova "rehabilitacija NDH" i da "se [to] ne može drugačije okarakterizirati nego kao ustaštvo".^[19]

Godine 2021. Wikimedia Foundation objavila je oglas za radno mjesto "Ocjenjivača dezinformacija", s ciljem daljnjeg ispitivanja spornog sadržaja na Wikipediji na hrvatskom jeziku.^[20]

• 25. april 2003 – Napravljen je prvi članak
• 8. februar 2004 – 1000 članaka
• 8. oktobar 2005 – 10.000 članaka
• 3. decembar 2008 – 50.000 članaka
• 7. juli 2011 – 100.000 članaka
• 2. decembar 2014 – 150.000 članaka^[21]
• 6. novembar 2018 – 200.000 članaka

Literatura

• Kubelka, Ozren; Šoštarić, Petra (2013), "Wikipedija nasuprot Hrvatskoj enciklopediji, kvalitativan odnos slobodno i tradicionalno uređenoga enciklopedijskoga sadržaja na hrvatskom jeziku", Studia lexicographica (PDF), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 9: 119–133, pristupljeno 27. 1. 2014

Commons ima datoteke na temu: Wikipedia na hrvatskom jeziku

• Wikipedia na hrvatskom jeziku
• Mobilna verzija Wikipedije na hrvatskom jeziku
• "Hrvati koji pišu najveću svjetsku enciklopediju". Jutarnji list. Arhivirano s originala, 21. 10. 2012.
• Simić, Tanja (12. 12. 2005). "Hrvatski junaci Wikipedije". Nacional. Arhivirano s originala, 7. 7. 2012. Pristupljeno 7. 7. 2012.