For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Fašizam.

Fašizam

Fašizam je veoma širok pojam, a po stručnjacima društvenih nauka definiše se kao treći stadij nacionalizma (nakon nacionalizma i šovinizma) i smatra se radikalnom totalitarističkom ideologijom. Dobio je ime od italijanske riječi fascio što znači savez, odakle i vuče korijene. To je sistem vladanja obilježen centralizacijom autoriteta kojeg personalizira diktator, strogom socio-ekonomskom kontrolom. Ova vrsta vladavine se služi potiskivanjem, sprječavanjem i gušenjem opozicije terorom i cenzorstvom, i tipičnom politikom ratobornog šovinizma i rasizma. Postojao je, ali i postoji u mnogim državama svijeta i dan danas.

Spomenik žrtvama fašističkog terora na Trgu Eugena Kvaternika u Čakovcu
Benito Musolini (lijevo) i Adolf Hitler (desno), vođe fašističke Italije i nacističke Njemačke, obojica su bili fašisti.

Fašizam je oblik krajnje desnice, autoritarni ultranacionalizam [1] odlikuje diktatorske vlasti, prisilno suzbijanje opozicije, i jak ustrojiti društva i ekonomije, koji je stupio do izražaja u Evropi ranog 20. vijeka. Prvi fašistički pokreti nastali su u Italiji tokom Prvog svjetskog rata, prije nego što su se proširili na druge evropske zemlje.[2] Za razliku od anarhizma, demokratije, liberalizma i marksizma, fašizam je postavljen na krajnje desničare unutar tradicionalnog lijevo-desnog spektra.[2]

Fašisti su Prvi svjetski rat vidjeli kao revoluciju koja je donijela velike promjene u prirodi rata, društvu, državi i tehnologiji. Dolazak totalnog rata i totalna masovna mobilizacija društva srušili su razliku između civila i boraca. Nastalo je vojno državljanstvo u kojem su svi građani na neki način bili uključeni u vojsku tokom rata.[3] Rat je doveo do uspona moćne države sposobne da mobiliše milione ljudi da služe na linijama fronta i da obezbijedi ekonomsku proizvodnju i logistiku za njihovu podršku, kao i da ima neviđen autoritet da interveniše u živote građana.[3]

Fašisti smatraju da je liberalna demokratija zastarjela i smatraju da je potpuna mobilizacija društva u totalitarnoj jednopartijskoj državi neophodna da bi se nacija pripremila za oružani sukob i efikasno odgovorila na ekonomske poteškoće.[4] Fašističku državu predvode jak vođa (kao što je diktator) i vlada vanrednog stanja sastavljena od članova vladajuće fašističke partije kako bi se stvorilo nacionalno jedinstvo i održalo stabilno i uređeno društvo.[4] Fašizam odbacuje tvrdnje da je nasilje automatski negativne prirode i gleda na imperijalizam, političko nasilje i rat kao na sredstva koja mogu postići nacionalno podmlađivanje.[5] Fašisti zagovaraju mješovitu ekonomiju, s glavnim ciljem postizanja autarkije (nacionalne ekonomske samodovoljnosti) kroz protekcionističku i ekonomsku intervencionističku politiku.[6] Ekstremni autoritarizam i nacionalizam fašizma često manifestira vjeru u rasnu čistoću ili rasu gospodara, obično sintetiziranu s nekom varijantom rasizma ili netrpeljivosti prema demoniziranom „Drugom“; ideja rasne čistoće motivisala je fašističke režime da počine masakre, prisilne sterilizacije, genocide, masovna ubistva ili prisilne deportacije protiv "drugog".[7]

Od kraja Drugog svjetskog rata 1945., nekoliko stranaka se otvoreno opisalo kao fašističke, a umjesto toga, politički protivnici taj izraz sada obično pežorativno koriste. Opisi neofašističkih ili postfašističkih ponekad se formalnije primjenjuju kako bi se opisali suvremene stranke krajnje desnice s ideologijama sličnim fašističkim pokretima 20. stoljeća ili ukorijenjene u njima.[2] [8]

Benito Musolini sa tri od četiri kvadrumvira tokom Marša na Rim (s lijeva na desno: nepoznat, de Bono, Musolini, Balbo i de Vecchi)

Ultranacionalizam, u kombinaciji sa mitom o nacionalnom preporodu, ključna je osnova fašizma. [9] Robert Paxton tvrdi da je "strastveni nacionalizam" osnova fašizma, u kombinaciji sa "konspirativnim i manihejskim pogledom na historiju" koji smatra da je "izabrani narod oslabljen političkim strankama, društvenim klasama, neasimilibilnim manjinama, razmaženim rentijerima i racionalističkim misliocima." [10] Roger Griffin identificira srž fašizma kao palingenetski ultranacionalizam.[11]

Fašistički pogled na naciju jeste da je to jedan organski entitet koji povezuje ljude svojim porijeklom i predstavlja prirodnu ujedinjujuću snagu ljudi. [12] Fašizam nastoji riješiti ekonomske, političke i socijalne probleme postizanjem milenarističkog nacionalnog preporoda, veličanju nacije ili rase iznad svega i promociji kultova jedinstva, snage i čistoće. [13][potrebna stranica] [14][potrebna stranica] [15][potrebna stranica] [16] [17] Evropski fašistički pokreti tipično zastupaju rasističku koncepciju neevropljana kao inferiornih u odnosu na Evropljane.[18] Osim toga, fašisti u Evropi nisu imali jedinstven skup rasnih stavova.[18] Historijski gledano, većina fašista je promovirala imperijalizam, iako je postojalo nekoliko fašističkih pokreta koji nisu bili zainteresovani za nove imperijalne ambicije.[18] Na primjer, nacizam i talijanski fašizam su bili ekspanzionistički i iredentistički. Falangizam u Španiji je predviđao ujedinjenje naroda koji govore španski ( Hispanidad ) širom svijeta. Britanski fašizam je bio neintervencionistički, iako je prihvatio Britansko carstvo.

Zemlja porijekla fašističke ideologije i pobornici

  • Italija - Fašisti
  • Njemačka - Nacisti
  • Japan - Imperijalisti
  • Španija - Falangisti ili Frankovci
  • Norveška - Kvislinzi
  • Albanija- Albanska fašistička stranka
  • Hrvatska - Ustaše
  • Srbija - Četnici, Ljotićevci, Nedićevci
  • Bosna i Hercegovina - Četnici, Ustaše
  • Belgija - Reksisti
  • Austrija - Austrofašisti
  • Grčka - Metaksasisti
  • Brazil - Integralisti
  • Turska - Sivi vukovi

Reference

Bilješke

 

  1. ^ Turner (1975), str. 162: "... goals of radical and authoritarian nationalism."; Larsen, Hagtvet i Myklebust (1984), str. 424: "... organized form of integrative radical nationalist authoritarianism."; Paxton (2004), str. 32, 45, 173; Nolte (1965), str. 300
  2. ^ a b c Davies i Lynch (2002)
  3. ^ a b Blamires (2006), str. 140–141, 670; Mann (2004), str. 65.
  4. ^ a b Horne (2002).
  5. ^ Grčić (2000), str. 120; Griffin i Feldman (2004c), str. 185; Spielvogel (2012), str. 935; Payne (1995), str. 106.
  6. ^ Blamires (2006).
  7. ^ Kallis (2011); Paxton (1998); Lancaster (2011).
  8. ^ Enciclopedia Italiana Neofascismo.
  9. ^ Blamires (2006b), str. 451–453, "Nationalism".
  10. ^ Paxton (2004), str. 41.
  11. ^ Griffin (1991), str. 26.
  12. ^ Zimmer (2003).
  13. ^ Paxton (2004).
  14. ^ Passmore (2002).
  15. ^ Griffin (1991).
  16. ^ Laqueur (1997).
  17. ^ Encyclopedia Britannica Fascism.
  18. ^ a b c Payne (1995).

Bibliografija

Primarni izvori

  • Galezzo, Ciano (2001). The Ciano Diaries, 1939–1943. Simon Publications. ISBN 978-1-931313-74-2.
  • Gentile, Giovanni (1932). The Doctrine of Fascism.
  • Goebbels, Joseph (2019). Dalton, Thomas (ured.). Goebbels on the Jews: The Complete Diary Entries – 1923 to 1945.
    • Taylor, Fred, ured. (1983). The Goebbels Diaries 1939–1941.
  • Hitler, Adoph (1925). Mein Kampf.
  • Hoover, Calvin B. (mart 1935). "The Paths of Economic Change: Contrasting Tendencies in the Modern World". The American Economic Review. 25 (1): 13–20.. Supplement, Papers and Proceedings of the Forty-seventh Annual Meeting of the American Economic Association.
  • Hoover, J. Edgar (1947). "Testimony before the House Un-American Activities Committee". Arhivirano s originala, 23. 7. 2010.
  • Matthews, Claudio (1946). "Fascism Is Not Dead ...". Nation's Business.[Potreban pun citat]
  • Mosely, Oswald (1968). My Life. Nelson Publications.
  • Mussolini, Benito (2006) [1928]. My Autobiography with The Political and Social Doctrine of Fascism. Mineloa, New York: Dover Publications. ISBN 978-0-486-44777-3.
  • Mussolini, Benito (2002) [1934]. Gregor, Anthony James (ured.). Origins and Doctrine of Fascism. New Brunswick (USA); London (UK): Transaction Publishers. ISBN 978-0-7658-0130-2.
  • Mussolini, Benito (1935). Fascism: Doctrine and Institutions. Rome, Italy: Ardita Publishers.
  • Mussolini, Benito (1998). My Rise And Fall. Da Capo Press. ISBN 978-0-306-80864-7.
  • de Oliveira Salazar, António (1939). Doctrine and Action: Internal and Foreign Policy of the New Portugal, 1928–1939. Faber and Faber.
  • Orwell, George (29. 12. 2019) [26. 3. 1944]. "What is Fascism?". Tribune., republished in The Collected Essays, Journalism and Letters of George Orwell. 1968.
  • Orwell, George (april 1946). "Politics and the English Language". Horizon. Arhivirano s originala, 27. 11. 2021. Pristupljeno 27. 11. 2021.; link via The Orwell Foundation
  • de Rivera, José Antonio Primo (1971). Textos de Doctrina Politica (jezik: španski). Madrid.

Sekundarni izvori

 










  • Jablonsky, David (1989). The Nazi Party in dissolution: Hitler and the Verbotzeit, 1923–1925. London; Totowa, NJ: Frank Cass and Company Ltd.










  • Sauer, Wolfgang (decembar 1967). "National Socialism: totalitarianism or fascism?". The American Historical Review. 73 (2): 404–424. doi:10.2307/1866167. JSTOR 1866167.
  • Schmitt, Carl (1995). "The Legal Basis of the Total State". u Griffin, Roger (ured.). Fascism. New York: Oxford University Press.
  • Schnapp, Jeffrey Thompson; Sears, Olivia E.; Stampino, Maria G. (2000). A Primer of Italian Fascism. University of Nebraska Press.
  • Schreiber, Gerhard; Stegemann, Bernd; Vogel, Detlef (1995). Germany and the Second World War: Volume III: The Mediterranean, South-East Europe, and North Africa 1939–1941 (From Italy's Declaration of Non-Belligerence to the Entry of the United States into the War). Oxford University Press.
  • Seldes, George (1935). Sawdust Caesar: The Untold History of Mussolini and Fascism. New York and London: Harper and Brothers.
  • Seldes, George (2009) [1943]. Facts and Fascism. New York: In Fact. str. 288. ISBN 978-0-930852-43-6.
  • Shirer, William (1960). The Rise and Fall of the Third Reich. Mandarin.
  • Sohn-Rethel, Alfred (1978). Economy and Class Structure of German Fascism. London: CSE Bks. ISBN 978-0-906336-00-7.
  • Sontag, Susan (6. 2. 1975). "Fascinating Fascism". The New York Review of Books. Arhivirano s originala, 18. 7. 2020.
  • Spektorowski, Alberto; Ireni-Saban, Liza (2013). Politics of Eugenics: Productionism, Population, and National Welfare. Routledge.
  • Spielvogel, Jackson J. (2012). Western Civilization. Wadsworth, Cengage Learning.
  • Stackelberg, Roderick (1999). Hitler's Germany. Routledge. ISBN 978-0-203-00541-5.
  • Sternhell, Zeev (1976). "Anatomie d'un mouvement fasciste en France : le faisceau de Georges Valois". Revue française de science politique. 26 (1): 5–40. doi:10.3406/rfsp.1976.393652.
  • Sternhell, Zeev; Sznajder, Mario; Ashéri, Maia (1994) [1989]. The Birth of Fascist Ideology, From Cultural Rebellion to Political Revolution. Prevod: Maisei, David. Princeton University Press.
  • Sternhell, Zeev (1998). "Crisis of Fin-de-siècle Thought". u Griffin, Roger (ured.). International Fascism: Theories, Causes and the New Consensus. London and New York.


  • Thomson, David (1966). Europe Since Napoleon. Pelican.
  • Tierney, Helen (1999). Women's studies encyclopedia. Westport, Connecticut: Greenwood Publishing Group. ISBN 978-0-313-31072-0. OCLC 38504469.
  • Toniolo, Gianni, ured. (2013). The Oxford Handbook of the Italian Economy Since Unification. Oxford: UK: Oxford University Press.
  • Turner, Henry Ashby (1975). Reappraisals of Fascism. New Viewpoints.





  • Zafirovski, Milan (2008). Modern Free Society and Its Nemesis: Liberty Versus Conservatism in the New Millennium. Lexington Books.
  • Zimmer, Oliver (2003). Nationalism in Europe, 1890–1940. London: Palgrave.

Tercijarni izvori

Dalje čitanje

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Fašizam koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Fašizam
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?