Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen
izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe
pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem
referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Maximilian Carl Emil Weber |
---|
njemački naučnik |
Rođenje | (1864-04-21) 21. april 1864.
|
---|
Smrt | 14. juni 1920(1920-06-14) (56 godina)
|
---|
Zanimanje | naučnik |
---|
Maximilian Carl Emil Weber[1] (21. april, 1864. – 14. juni, 1920.) bio je njemački naučnik iz područja političke ekonomije (ili ekonomika) i sociologije i jedan od utemeljitelja moderne sociološke nauke, kao i nauke o javnoj administraciji. Svoju karijeru započeo je na Humboltovom univerzitetu u Berlinu, da bi kasnije radio na univerzitetima u gradovima Freiburg, Heidelberg, Beč i München. Iako se zajedno sa Comteom, Marxom i Durkheimom smatra jednim od očeva sociologije, Weber je sebe radije nazivao historičarom.[2] Bio je jako uticajan u savremenoj njemačkoj politici kroz poziciju posmatrača pri njemačkim pregovarateljima u Versajskom sporazumu kao i kroz rad u komisiji odgovornoj za donošenje nacrta za Weimarsku konstituciju. Nakon Prvog svjetskog rata, bio je jedan od osnivača Njemačke demokratske partije (Deutsche Demokratische Partei - DDP).
U svojim glavnim djelima bavi se racionalizacijom sociologije religije i vladom. Njegov čuveni doprinos se ogleda u radu Protestantska etika i duh kapitalizma kojim je i započeo da se bavi sociologijom religije.
|
---|
Perspektive | |
---|
Deklinacije |
- Legalni pozitivizam
- Logički pozitivizam / Analitička filozofija
- Pozitivistička škola
- Postpozitivizam
- Sociološki pozitivizam
- Mahovski pozitivizam (empiriokriticizam)
- Poljski pozitivizam
- Rankeovski historijski pozitivizam
- Ruski mahizam
|
---|
Glavni koncepti |
- Demarkacija
- Dokaz
- Indukcija
- Kritika metafizike
- Konsilijencija
- Opravdanje
- Pseudonauka
- Ujedinjenost nauke
- Verifikacionizam
|
---|
Antiteze |
- Antipozitivizam
- Falsifibilnost
- Geisteswissenschaft
- Hermeneutika
- Historicizam
- Historizam
- Humanistika
- Humanističke nauke
- Konfirmacijski holizam
- Kritička teorija
- Metodološki dualizam
- Problem indukcije
- Reflektivizam
|
---|
Promjene paradigme u historiji nauke | |
---|
Povezane teme |
- Bihevioralizam
- Društvene nauke (filozofija)
- Epistemologija
- anarhizam
- idealizam
- nihilizam
- pluralizam
- realizam
- Fenomenalizam
- Filozofija nauke
- Deduktivno-nomološki model
- Ramseyjeva rečenica
- Teorija smislenih podataka
- Holizam
- Instrumentalizam
- Kritički racionalizam
- Kritika nauke
- Kvalitativno istraživanje
- Modernizam
- Naturalizam
- Nomotetsko-idiografska distinkcija
- Objektivnost u nauci
- Odnos između religije i nauke
- Operacionalizam
- Sociologija
- Strukturalizam
- Strukturni funkcionalizam
- Teorija strukturalizacije
|
---|
|
Povezana debata |
---|
Metode |
- Methodenstreit (ekonomija) (1890-e)
- Werturteilsstreit (ekonomija) (1909–1959)
- Positivismusstreit (1960-e)
- Četvrta velika debata u međunarodnim odnosima (1980-e)
- Naučni ratovi (1990-e)
|
---|
Doprinosi |
- Kurs u pozitivnoj filozofiji (1830)
- Opći pogled na pozitivizam (1848)
- Kritička historija filozofije (1869)
- Idealizam i pozitivizam (1879)
- Analiza osjećaja (1886)
- Logika moderne fizike (1927)
- Jezik, istina i logika (1936)
- Dvije kulture (1959)
- Svemir ukratko (2001)
|
---|
Zagovornici | |
---|
Kritika |
- Materijalizam i empiriokriticizam (1909)
- Historija i klasna svijest (1923)
- Logika naučnog otkrića (1934)
- Siromaštvo historicizma (1936)
- Svjetske hipoteze (1942)
- Dvije dogme empirizma (1951)
- Istina i metoda (1960)
- Struktura naučnih revolucija (1962)
- Pretpostavke i opovrgavanja (1963)
- Jednodimenzionalni čovjek (1964)
- Znanje i ljudska interesovanja (1968)
- Siromaštvo teorije (1978)
- Naučna slika (1980)
- Retorika ekonomije (1986)
|
---|
Kritičari | |
---|
Koncepti u sukobu |
- Froneza
- Istina
- Objektivnost
- Razumijevajuća sociologija
- Znanje
|
---|
|
|
|