Jednjak (latinski: Oesophagus) je mišićno-sluzokožni kanal kod kičmenjaka, dužine oko 25 cm, prečnika oko 2 cm, kojim se hrana transportuje od ždrijela do želuca. Pripada probavnom sistemu.

Nalazi se ispred kičmenog stuba, i silazi najprije kroz vrat, zatim kroz zadnji dio mediastinumu i svoj otvor na dijafragmi (hiatus esophageus), završava s ulaznim otvorom želuca (cardia). U sagitalnoj ravni je konkavan prema naprijed, jer u gornjem dijelu prati krivinu kičmenog stuba, a u donjem gradi krivinu oko luka aorte, koja prolazi ispred grudnog dijela jednjaka.

Sastoji se od tri dijela:

• Vratni dio, je početni dio i od manubrijuma grudne kosti prelazi u grudni dio. Dužine je oko 5 cm. Između jednjaka i pretkičmenih mišića nalazi se retroezofagealni prostor, koji omogućava pokrete jednjaka pri gutanju. Ispred jednjaka je dušnik, a između jednjaka i dušnika prolaze povratni grkljanski živci (n. laringeus recurrens). Bočno leže režnjevi štitne žlijezde, karotidne arterije, unutrašnje jugularne vene i oba nerva vagusa (svaki sa po jedne strane).
• Grudni dio jednjaka, je dug oko 15–20 cm i to je njegov najduži dio. Podjeljen je na gornji i donji grudni dio.

Gornji grudni dio, se nalazi u gornjem medijastinumu. Ovaj dio se nalazi iza dušnika i iznad luka aorte. Lijevi glavni bronh pritišće jednjak sa prednje strane i stvara na njemu srednje suženje. Između zadnje strane jednjaka i kičmenog stuba, sa mišićima nalazi se retroezofagealni prostor. Zadnju stranu ukršta grudni limfni kanal (ductus thoracicus). Lijevu stranu jednjaka dodiruje luk aorte, stvara na njemu srednje suženje i potiskuje ga udesno. Sa lijeve strane jednjaka nalazi se lijeva zajednička karotidna arterija, također ovom stranom u žlijebu između jednjaka i dušnika prolazi i lijevi povratni grkljanski nerv. Lijeva strana jednjaka dodiruje i lijevu plućnu maramicu. Desna strana jednjaka se nalazi iza dušnika i dodiruje desnu plućnu maramicu. U okolini jednjaka se nalaze brojni paratrahealni limfni čvorovi.

Donji grudni dio, nalazi se ispod račvanja dušnika i iza srčane maramice, tako da je sa prednje strane prekriven njom i preko nje dodiruje lijevu srčanu pretkomoru i komoru srca. Desna plućna arterija također prolazi ispred jednjaka nešto iznad srčane maramice. U donjem dijelu prednjom stranom jednjaka silazi lijevi nerv vagus, dok desni vagus silazi zadnjom stranom jednjaka. Aortni luk se podvlači ispod jednjaka i prelazi na njegovu zadnju stranu. U nivou dijafragme grudna aorta je sasvim pozadi jednjaka. Zadnja strana jednjaka je i u kontaktu sa grudnim limfnim kanalom i venom azigos.

• Trbušni dio, počinje otvorom dijafragme kroz koji prolazi jednjak (hiatus asophageus). Ovaj dio je kratak, 2–4 cm, lijevkastog oblika i obuhvaćen je mišićima dijafragme, koja imaju ulogu sfinktera (zatvarača) jednjaka. Završava se ušćem u želudac (ostium cardiacum).

Zid jednjaka je izgrađen iz 3 sloja.

• Vezivni sloj (lat: tunica adventitia), je spoljašnji sloj koji labavo vezuje jednjak za okolne strukture. Ovaj sloj građen je pretežno iz vezivnog tkiva.
• Mišićni sloj (lat: tunica muscularis), je srednji sloj zida. Spolja se nalaze uzdužna mišićna vlakna, a unutra kružna. U goroj trećini jednjaka su mišićna vlakna poprečno-prugasta, a u donje 2/3 glatka.
• Sluzokoža jednjaka (lat: tunica mucosa), je unutrašnji sloj. Sačinjena je od pločasto-slojevitog epitela, i uzdužno je naborana.

Pošto je jednjak građen samo od mišićnog, vezivnog tkiva i sluzokože relativno je mekanog sastava i na mjestu kontakta sa drugim organima gradi odgovarajuća suženja (lat: angustitiae esophagi). Gornje suženje se zove još i krikoidno (lat: angustitia cricoidea) jer je grkljan u ovom dijelu potisnut prstenastom hrskavicom (lat: cartilago cricoidea) grkljana. Ovo suženje nalazi se na samom početku jednjaka, a njegov prečnik je ovdje oko 14 mm. U srednjem dijelu jednjaka nalazi se drugo suženje, aortikobronijalno suženje (lat: angustitia aorticobronchialis), izazvano pritiskom luka aorte i lijevog glavnog bronha, koje prolaze ispred njega. Ovde je kalibar jednjaka oko 16–17 mm. U donjem dijelu jednjaka prilikom prolaska kroz dijafragmu (prečagu), nastaje i treće suženje jednjaka, dijafragmatično suženje (lat: angustitia diaphragmatica). Jednjak je ovdje širok oko 15–17 mm.

• Arterije jednjaka su male, mnogobrojne i odvajaju se iz susjednih većih arterija. Gornje grane za jednjak dolaze i donje štitne arterije (lat: a. thyroidea inferior), srednje grane se izdvajaju iz grudne aorte, donje grane potiču iz arterija dijafragme (lat: a. phrenica superior et inferior), dok je trbušni dio snabdjeven iz lijeve želudačne arterije (lat: a. gastrica sinistra). Arterije jednjaka obrazuju međusobno brojne spojeve (anastomoze).
• Vene jednjaka obrazuju podsluzokožne i periezofagealne spojeve, a zatim se ulivaju u veće okolne vene. Vene grudnog dijela završavaju se u bronhijalne, međurebarne vene, a trbušnog dijela u lijevoj želudačnoj veni.
• Gornji poprečno-prugasti mišić jednjaka inerviše povratni grkljanski nerv i nervni splet ždrijela (lat: plexus pharingeus). Donji glatki mišić inerviše parasimpatički vagus, a simpatički grane simpatičkog stabla i grudnih i donjeg vrtanog gangliona.

• Refluks želudačnog soka
• Ahalazija
• Rak jednjaka
• Divertikulumi jednjaka
• Ezofagealno-trahealna fistula
• Variksi jednjaka
• Perforacija jednjaka
• Zapaljenje jednjaka (ezofagitis)
• Strikture jednjaka

• Grejeva anatomija

Commons ima datoteke na temu: Jednjak