Gušter
Raspon fosila: Jura - Nedavno
Baliliscus Plumifrons
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Razred	Sauropsida
Red	Squamata
Podred	Lacertilia Günther, 1867.
Porodice
vidi tekst

Gušteri su najčešći gmizavci na svijetu.

Na prednjem dijelu tijela guštera je plosnata šiljasta glava koja je širokim vratom odijeljena od trupa. Na glavi su velike oči s pokterljivim očnim kapcima. Trup završava dugačkim repom koji gušter u opasnosti mogu otkinuti i tako pobjeći od neprijatelja. To nazivamo samoosakaćivanje. Otkinuti dio repa može djelomično obnoviti. Kreće se pomoću dva para kratkih nogu na kojima ima pet prstiju. Tijelo se ne naslanja na noge, jer se one nalaze postrance. Stoga kod kretanja trbuhom dotiču zemlju pa kažemo da gmižu. Koža guštera je suha, bez žlijezda, pokrivena rošnatim ljuskama koje sprečavaju gubitak vode iz tijela. Ovaj pokrov guštera ograničava rast pa se moraju presvlačiti.

Kretanje gušteru omogućuje snažan kostur i dobro razvijeni mišići. Gmazovi imaju jednake djelove kostura kao i vodozemci. Napredak uočavamu s ozirom na građu kičme koja je sastavljena od mnogo pršljenova (do 140). Zglobno je povezana s kostima glave. Gmazovi imaju rebra od kojih je prvih pet pari spojeno s prsnom kosti.

• mozak
• dušnik
• pluća
• srce
• bubreg
• sjemenik
• mokraćni mjehur
• kloaka
• debelo crijevo
• želudac
• jetra
• jednjak
• ždrijelo
• jezik
• dišni otvor

Zrak ulazi kroz dišne putove u grkljan, zatim u dušnik koji se grana u dvije dušnice. One dovode zrak u pluća koja imaju veću površinu od žabljih, a i bolje su prokrvljena.

Na leđnoj strani tijela su dva bubrega koji izlučuju mokraću u obliku čvrste bijele tvari. Imaju i mokraćni mjehur.

Hrana (insekti, pauci, gujavice, puževi) ulazi kroz usta u probavilo. U ustima se nalaze zubi koje mogu mijenjati cijelog života. Tu je mnogo žlijezda te tanak, dugačak rašljasti jezik pomoću kojeg osjećaju miris.

Srce gmazova je trodijelno. Građeno je od 2 pretklijetke i 1 klijetke koja je djelomično pregrađena. U klijetki se zbog toga djelomično miješaju arterijska i venska krv.

Temperatura je promjenjiva. U njene ćelije dolazi mala količina kisika. Tome je uzrok relativno mala površina pluća, mali broj crvenih krvnih ćelija te malo srce obzirom na veličinu tijela i njegovi spori otkucaji.

Sezona parenja određena je temperaturom i periodom izmjene svijetla (dana i noći), te ako je omogućena pravilna klima i prehrana do parenja dolazi u proljeće. Ženke zahtijevaju pojačanu prehranu posebno rastu zahtjevi za kalcijem i fosforom, pa se standardna doza vitamina i minerala udvostručuje.

Postoje dvije osnovne grupe dnevnih gekona ili su oni s mekanom ljuskom jaja, ili su s tvrdom ljuskom jaja.

Oni s mekanom ljuskom jaja svoja jaja polažu na biljku (ne preporčuje se da se diraju) dok se kod onih s tvrdom ljuskom preporučuje da se odnesu u inkubator. Većina jaja inkubira se na temperaturi od 28 °C sa malim varijacijama u temperaturi. Sama inkubacija traje od 38-90 dana ovisno o vrsti.

• 
  Lacerta agilis
• 
• 
• 
• 
  Lacerta vivipara
• 
• 
• 

Wikivrste imaju dodatne informacije vezane za: Lacertilia

Commons ima datoteke na temu: Gušter