For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Teorija kontrole.

Teorija kontrole

Teorija kontrole u inženjerstvu kontrole sistema se bavi kontrolom dinamičkih sistema koji su u kontinuiranom radu u industrijskim procesima i mašinama. Objektiv je razvoj modela kontrole za kontrolisanje takvih sistema koristeći kontrolne akcije na optimalan način bez zastoja ili prekoračenja i osiguravanje kontrole stabilnosti.[1][2]

Da bi se to ostvarilo, neophodan je kontroler koji vrši korekcije. Kontroler prati promenljive kontrolisanog procesa (PV), i poredi ih sa referencom ili setom tačaka (SP). Razlika između stvarnih i željenih vrednosti parametara procesa se naziva signalom greške, ili SP-PV greškom. Ona se povratno koristi za proizvođenje kontrolnih akcija da bi se kontrolisane procesne promenljive dovele na iste vrednosti kao i zadata tačka. Drugi aspekti koji se isto tako studiraju su kontrolibilnost i opservabilnost. Na tome je baziran napredni tip automacije koji doveo do revolucionarnih promena u industrijskoj proizvodnji,[3][4] industriji aviona, komunikacijama i drugim oblastima. To se naziva povratnom kontrolom, i ona je obično kontinualna i obuhvata senzorska merenja i vršenje proračuna za podešavanja kako bi se merene promenljive održale u okviru zadatog opsega putem „konačnih kontrolnih elemenata”, kao što su kontrolni ventili.[5]

Obično se ekstenzivno upotrebljava dijagramski stil poznat kao blok dijagram. Pri tome funkcija prenosa, takođe poznata kao sistemska funkcija ili funkcija mreže, je matematički model relacije između inputa i outputa bazirana na diferencijalnim jedančinama koje opisuju sistem.[6][7][8][9]

Teorija kontrole je nastala u tokom 19. veka, kad je teoretsku bazu za operaciju kontrolera privi opisao Džejms Klerk Maksvel.[10] Teoriju kontrole su dalje unapredili Edvard Raut 1874, Šarl Šturm i 1895. godine Adam Hurvic, koji su doprineli uspostavljanju kriterijuma kontrolne stabilnosti; a od 1922. godine na dalje Nikolas Minorski koji je razvio teoriju PID kontrole.[11] Mada je glavna primena teorije kontrole u inženjerskim kontrolnim sistemima, koji se bave dizajnom industrijskih sistema kontrole procesa, drugi opsezi primene idu daleko izvan toga. Kao opšta teorija povratnih sistema, teorija kontrole je korisna kad god je javlja povratna sprega. Primeri toga se mogu naći u fiziologiji, elektronici, modelovanju klime, mašinskom dizajnu, ekosistemima, navigaciji, neuronskim mrežama, interakcijama predatora i plena, izražavanju gena, i teoriji produktivnosti.[12]

  1. ^ Philip Holmes and Eric T. Shea-Brown (ур.). „Stability”. Scholarpedia. 
  2. ^ Egwald Mathematics - Linear Algebra: Systems of Linear Differential Equations: Linear Stability Analysis Accessed 10 October 2019.
  3. ^ Groover, Mikell (2014). Fundamentals of Modern Manufacturing: Materials, Processes, and Systems. Wiley. ISBN 9781118231463. 
  4. ^ Lyshevski, S.E. Electromechanical Systems and Devices CRC Press, . Lyshevski, Sergey Edward (2008). Electromechanical Systems and Devices (1st изд.). Taylor & Francis. ISBN 978-1420069723. .
  5. ^ Bennett, Stuart: A history of control engineering, 1930-1955. IET. Bennett, Stuart (1992). A History of Control Engineering, 1930-1955. стр. 48. ISBN 978-0-86341-299-8. 
  6. ^ Bernd Girod, Rudolf Rabenstein, Alexander Stenger, Signals and systems, 2nd ed., Wiley, 2001, ISBN 0-471-98800-6 p. 50
  7. ^ M. A. Laughton; D.F. Warne (27. 9. 2002). Electrical Engineer's Reference Book (16 изд.). Newnes. стр. 14/9—14/10. ISBN 978-0-08-052354-5. 
  8. ^ E. A. Parr (1993). Logic Designer's Handbook: Circuits and Systems (2nd изд.). Newness. стр. 65–66. ISBN 978-1-4832-9280-9. 
  9. ^ Sinclair, Ian; John Dunton (2007). Electronic and Electrical Servicing: Consumer and Commercial Electronics. Routledge. стр. 172. ISBN 978-0-7506-6988-7. 
  10. ^ Maxwell, J. C. (1868). „On Governors” (PDF). Proceedings of the Royal Society. 100. 
  11. ^ Minorsky, Nicolas (1922). „Directional stability of automatically steered bodies”. Journal of the American Society of Naval Engineers. 34 (2): 280—309. doi:10.1111/j.1559-3584.1922.tb04958.x. 
  12. ^ Antunes, Ricardo; Gonzalez, Vicente (3. 03. 2015). „A Production Model for Construction: A Theoretical Framework”. Buildings. 5 (1): 209—228. doi:10.3390/buildings5010209Слободан приступ. 

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Teorija kontrole
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?