For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Aum.

Aum

Devanagari Aum

Aum (takođe Om) (О овој звучној датотеци listen ; санск. ॐ, ओम्), napisan u devanagariju kao Шаблон:Script/doc/id-unk, u sanskritu poznatijem kao praṇava (प्रणव, doslovno „da zvuči glasno“) ili auṃkāra (takođe kao Omkāra, ओंकार, doslovno „slog auṃ“) je mistični ili sveti slog u indijskim religijama, tj. u hinduizmu, budizmu i đainizmu.[1] To je deo ikonografije koja se nalazi u rukopisima starog i srednjeg veka, hramovima, manastirima i duhovnim utočnicama u hinduizmu, budizmu, džainizmu i sikizmu..[2][3] Kao slog, često se poja samostalno ili pre duhovne recitacije i tokom meditacije u hinduizmu, budizmu i džainizmu.[4][5]

U hinduizmu, gde označava suštinu krajnje stvarnosti (parabrahman) koja je svest (paramatman),[6][7][8] Om je jedan od najvažnijih duhovnih simbola.[9][10] On se odnosi na Atmana (sopstvo u sebi) i Brahmana (ultimatna stvarnost, celina univerzuma, istina, božanski, vrhovni duh, kosmički principi, znanje).[11][12][13] Slog se često nalazi na početku i na kraju poglavlja u Vedama, Upanišadama i drugim hinduističkim tekstovima.[13] To je sveta duhovna inkantacija koja se pravi pre i tokom recitacije duhovnih tekstova, tokom puje i privatnih molitava, u ceremonijama obreda prelaza (sanskara) kao što su venčanja, i tokom meditativnih i duhovnih aktivnosti kao što je Pranava joga.[14][15]

Slog Om se takođe naziva Onkara/Omkara i Pranav/Pranava, među mnogim drugim imenima.[16][17]

Uobičajeni nazivi i sinonimi

[уреди | уреди извор]

Slog Om se naziva mnogim imenima, uključujući:

  • Praṇava (प्रणव); doslovno, „predzvuk”, koji se odnosi na Om kao iskonski zvuk.[18][19]
  • Oṅkāra (ओङ्कार) ili oṃkāra (ओंकार); doslovno, „Om-stvaralac”, označavajući prvi izvor zvuka Om i konotirajući čin stvaranja.[20][21][22][23]
    • Ik Oṅkār (ਇੱਕ ਓਅੰਕਾਰ); doslovno, „jedan Om-stvaralac”", i epitet Boga u sikizmu. (pogledajte ispod)
  • Udgītha (उद्गीथ); što znači „pesma, pojanje“, reč koja se nalazi u Samavedi i basji (komentarima) zasnovanoj na njoj, što se takođe koristi kao naziv sloga.[24]
  • Akṣara (अक्षर); doslovno, „neprolazno, nepromenljivo”, a takođe i „slovo abecede” ili „slog”.
    • Ekākṣara; doslovno, „jedno slovo abecede”, u smislu njegove reprezentacije kao pojedinačne ligature. (pogledajte ispod)

Poreklo i značenje

[уреди | уреди извор]

O etimološkom poreklu ōm/āum dugo je raspravljano i osporavano, pa su čak i Upanišade predložile više sanskritskih etimologija za 'āum, uključujući: od „ām” (आम्; „da“), od „ávam“ ({lang|sa|आवम्)); „to; dakle, da"), i od sanskritskih korena „āv-“ (अव्; „podsticati“) ili „āp-“ (आप्; „postići“).[25][А] Godine 1889, Moris Blumfild je predložio poreklo od protoindoevropske uvodne rečce*au“ sa funkcijom sličnom sanskritskoj rečci „atha“ (अथ).[25] Međutim, savremeni indolog Asko Parpola predlaže pozajmicu iz dravidskog „*ām”, što znači „'tako je', 'neka bude tako', 'da'”, kontrakcija od „*ākum”, srodna sa modernim tamilskimām” (ஆம்), što znači „da”.[25][26]

Bez obzira na njeno prvobitno značenje, slog Om je evoluirao da znači mnoge apstraktne ideje čak i u najranijim Upanišadama. Maks Miler i drugi naučnici navode da ovi filozofski tekstovi preporučuju Om kao „alat za meditaciju“, objašnjavaju različita značenja prema kojima slog može biti na umu osobe koja meditira, u rasponu od „veštačkog i besmislenog“ do „najviših pojmova kao što je uzrok Univerzuma, suštine života, Bramana, Atmana i samospoznaje“.[27][28]

Slog Om se prvi put pominje u Upanišadama, mističnim tekstovima povezanim sa filozofijom Vedante. To se različito povezivalo sa konceptima „kosmičkog zvuka“ ili „mističkog sloga“ ili „potvrđivanja nečega božanskog“, ili kao simbolika za apstraktne duhovne koncepte u Upanišadama.[13] U slojevima vedskih tekstova Aranijaka i Brahmana, slog je toliko rasprostranjen i povezan sa znanjem, da predstavlja „celu Vedu“.[13] O simboličkim osnovama Oma se više puta govori u najstarijim slojevima ranih Upanišada.[29][30] Ajtareja Brahmana iz Rig Vede, u odeljku 5.32, na primer, sugeriše da tri fonetske komponente Om (a + u + m) odgovaraju trima stadijumima kosmičkog stvaranja, i kada se čita ili izgovara, slavi kreativne moći univerzuma.[13][31] Brahmanski sloj vedskih tekstova izjednačava Om sa bhur-bhuvah-svah, pri čemu ovaj poslednji simbolizuje „celu Vedu“. Oni nude različite nijanse značenja Om, kao što je to da je „univerzum iza Sunca“, ili ono što je „tajanstveno i neiscrpno“, ili „beskonačni jezik, beskonačno znanje“, ili „suština daha, života, sve što postoji“, ili ono „čime se oslobađa“.[13] Samaveda, poetska Veda, ortografski preslikava Om na čujno, muzičke istine u svojim brojnim varijacijama (Oum, Aum, Ovā Ovā Ovā Um, itd.), a zatim pokušava da iz njega izvuče muzička svojstva.[13]

Sanskritski pojam koji označava saglasnost (otuda analogan starogrčkoj reči "amen").
Izvorno aum, predstavlja niz od tri slova čiji se smisao, po redu, različito tumači:

  • kao uvažena zamena za apsolutno, relativno, i odnos među njima;
  • za budno stanje, stanje sna, i usnulost bez snova (čitav slog označava Bramana ,,koji prebiva u srcu svega");
  • za tri božanstva hindu trojstva: Brama - onaj koji stvara, Višnu - onaj koji neguje, Šiva - onaj koji razara; a takođe se odnosi i na tri sveta.

Ova se reč, u spisima Isa, Mundaka, Taittirija i Čandogja upanišade, koristi da označi svet u celosti kao i njegove delove; zatim, umesto prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, kao i umesto reči atman, što znači suština svih stvari. U spisu Čandogja, om znači besmrtnost, u Maitrajani "osnovni zvuk", a u spisu Katha tvrdi se da se posredstvom ove reči može doseći Braman. Om tako prerasta u mističan i sveti slog za čitav hinduizam, i stavlja se na početak i na kraj svakog svetog napeva. Osim toga on je postao mantra, a u pisanoj formi mandala, radi upotrebe pri religioznom posredovanju i religioznom posvećenju.[32]

Om Mani Padne Hum

[уреди | уреди извор]

Na sanskritu ("Gle, dragulj u lotosu"), od reči mani ("dragulj") i padme ("lotos").
Najčuvenija mantra tibetanskih molitvi, koja je s vremenom, kroz bezbroj revolucija, potisnula konkurentske napeve. Ovaj napev je u neizmenjenom obliku dopro do Tibeta u 17. ili 18. veku iz indijskog tantričkog budizma. Dovođenje u vezu dragulja i lotosovog cveta upućuje na zajednicu muških i ženskih principa.

  1. Središnju ulogu u tibetanskom budizmu ima mantra Avolakitešvara, pod imenom Bodisatva. Ponavljanjem molitve priziva se božanstvo. Pri posvećenju, Tibetanci izgovaraju molitvu u šest delova, pri čemu odašilju svetlost kojom otklanjaju zlo i donose blaženstvo i mir, ne samo sebi, već i svim ostalim bićima.
  2. Šest slogova mantre smatraju se za šest buda, šest boja i šest "carstava sve¬snih bića", u samom središtu kulta Avolakitešvara, gde se mantra izgovara šest puta na svakih 12 sati dana i noći.
  1. ^ Praṇava Upaniṣad in Gopatha Brāhmaṇa 1.1.26 and Uṇādisūtra 1.141/1.142
  1. ^ Filozofija i religija : istočna i zapadna misao : rečnik / Viljem Riz ; preveli sa engleskog Jovan Babić ... [et al.]. Beograd : Dereta, 2004 (Beograd : Dereta).
  2. ^ T. A. Gopinatha Rao (1993), Elements of Hindu Iconography, Volume 2, Motilal Banarsidass, ISBN 978-8120808775. стр. 248.
  3. ^ Sehdev Kumar (2001). A Thousand Petalled Lotus: Jain Temples of Rajasthan. Abhinav Publications. стр. 5. ISBN 978-8170173489. 
  4. ^ Jan Gonda (1963), The Indian Mantra, Oriens, Vol. 16, pp. 244–297
  5. ^ Julius Lipner (2010), Hindus: Their Religious Beliefs and Practices, Routledge, ISBN 978-0415456760. стр. 66–67.
  6. ^ James Lochtefeld (2002), "Om", The Illustrated Encyclopedia of Hinduism, Vol. 2: N-Z, Rosen Publishing. ISBN 978-0823931804, page 482
  7. ^ Barbara A. Holdrege (1996). Veda and Torah: Transcending the Textuality of Scripture. SUNY Press. стр. 57. ISBN 978-0-7914-1640-2. 
  8. ^ "Om". Merriam-Webster (2013), Pronounced: \ˈōm\
  9. ^ Wilke, Annette; Moebus, Oliver (2011). Sound and Communication: An Aesthetic Cultural History of Sanskrit Hinduism. Berlin: De Gruyter. стр. 435. ISBN 978-3110181593. 
  10. ^ Krishna Sivaraman (2008), Hindu Spirituality Vedas Through Vedanta, Motilal Banarsidass, ISBN 978-8120812543, page 433
  11. ^ David Leeming (2005), The Oxford Companion to World Mythology, Oxford University Press, ISBN 978-0195156690, page 54
  12. ^ Hajime Nakamura, A History of Early Vedānta Philosophy, Part 2, Motilal Banarsidass, ISBN 978-8120819634, page 318
  13. ^ а б в г д ђ е Annette Wilke and Oliver Moebus (2011), Sound and Communication: An Aesthetic Cultural History of Sanskrit Hinduism, De Gruyter, ISBN 978-3110181593, pages 435–456
  14. ^ David White (2011), Yoga in Practice, Princeton University Press, ISBN 978-0691140865. стр. 104–111.
  15. ^ Alexander Studholme (2012), The Origins of Om Manipadme Hum: A Study of the Karandavyuha Sutra, State University of New York Press, ISBN 978-0791453902, pages 1–4
  16. ^ Nityanand Misra (25. 7. 2018). The Om Mala: Meanings of the Mystic Sound. Bloomsbury Publishing. стр. 104—. ISBN 978-93-87471-85-6. 
  17. ^ "OM". Sanskrit English Dictionary, University of Köln, Germany
  18. ^ James Lochtefeld (2002), Pranava, The Illustrated Encyclopedia of Hinduism, Vol. 2: N-Z, Rosen Publishing. ISBN 978-0823931804, page 522
  19. ^ Paul Deussen, Sixty Upanishads of the Veda, Volume 1, Motilal Banarsidass, ISBN 978-8120814684, pages 74-75, 347, 364, 667
  20. ^ Diana Eck (2013), India: A Sacred Geography, Random House, ISBN 978-0385531924, page 245
  21. ^ R Mehta (2007), The Call of the Upanishads, Motilal Barnarsidass, ISBN 978-8120807495, page 67
  22. ^ Omkara, Sanskrit-English Dictionary, University of Koeln, Germany
  23. ^ CK Chapple, W Sargeant (2009), The Bhagavad Gita, Twenty-fifth–Anniversary Edition, State University of New York Press, ISBN 978-1438428420, page 435
  24. ^ Max Muller, Chandogya Upanishad, The Upanishads, Part I, Oxford University Press, page 12 with footnote 1
  25. ^ а б в Parpola, Asko (1981). „On the Primary Meaning and Etymology of the Sacred Syllable ōm”. Studia Orientalia Electronica (на језику: енглески). 50: 195—214. ISSN 2323-5209. 
  26. ^ Parpola, Asko (2015). The Roots of Hinduism : the Early Aryans and the Indus Civilization. New York. ISBN 9780190226909. 
  27. ^ Max Muller, Chandogya Upanishad, Oxford University Press, pages 1-21
  28. ^ Paul Deussen, Sixty Upanishads of the Veda, Volume 1, Motilal Banarsidass, ISBN 978-8120814684, pages 67-85, 227, 284, 308, 318, 361-366, 468, 600-601, 667, 772
  29. ^ Paul Deussen, Sixty Upanishads of the Veda, Volume 1, Motilal Banarsidass, ISBN 978-8120814684, page 207
  30. ^ John Grimes (1995), Ganapati: The Song of Self, State University of New York Press, ISBN 978-0791424391, pages 78-80 and 201 footnote 34
  31. ^ Aitareya Brahmana 5.32, Rig Veda, pages 139-140 (Sanskrit); for English translation: See Arthur Berriedale Keith (1920). The Aitareya and Kauṣītaki Brāhmaṇas of the Rigveda. Harvard University Press. стр. 256. 
  32. ^ Кратка историја идеја : религија и филозофија у прошлости и данас : уџбеник за средње школе и факултете / Линда Смит, Вилијам Рејпер ; превео Небојша Радосављевић. Београд : Народна књига - Алфа, 2005

Spoljašnje veze

[уреди | уреди извор]
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Aum
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?