Viking 1 Orbiter
Viking orbiter
Organizacija	NASA
Tip misije	Orbiter
Satelit od	Mars
Datum ulaska u orbitu	19. lipnja 1976.
Datum lansiranja	20. augusta 1975.
Raketa nosač	Titan IIIE/Centaur lansirno vozilo
Trajanje misije	20. augusta 1975. - 17. augusta 1980.
NSSDC ID	1975-075A
Internet sjedište	(en) Viking Project Information
Masa	883 kg
Napajanje	620 W
Orbitalni elementi
Ekscentricitet orbite	0.882213138
Inklinacija	39.3°
Orbitalni period	47.26 h
Apoapsis	320 km
Periapsis	56000 km
Ova kutijica: pogledaj • razgovor • uredi

Viking 1 Lander
Viking lander (model)
Organizacija	NASA
Tip misije	marsov lander
Datum lansiranja	20. kolovoza 1975.
Raketa nosač	Titan IIIE/Centaur lansirno vozilo
Trajanje misije	20. srpnja 1976. - 13. studenog 1982.
NSSDC ID	1975-075C
Internet sjedište	(en) Viking Project Information
Masa	572 kg
Napajanje	70 W
Ova kutijica: pogledaj • razgovor • uredi

Viking 1 je prva od dvije letjelice iz uspješnog NASA-inog programa istraživanja Marsa, Viking. Sonda Viking Lender 1 je slala podatke s Marsa 4 godine i 28 dana.

Viking 1 lansiran je 20. augusta 1975. raketom Titan III/Centaur na desetomjesečno putovanje prema Marsu. Orbiter je počeo slati slike Marsa 5 dana prije ubacivanja u orbitu. Viking 1 Orbiter je u orbitu ušao 19. juna 1976. godine. Početna orbita bila je elipsa dimenzija 1513 x 33,000 km s periodom ophoda od 24.66 sati. U početku je slijetanje lendera na Mars bilo planirano za 4. juli 1976, 200-tu godišnjicu osnivanja SAD-a. Snimke koje je orbiter napravio pokazao je da je planirano mjesto slijetanja opasno za lander. Slijetanje se na kraju odigralo 20. jula 1976. u 11:53:06 UT (11:53 UTC, MSD 36455 18:40 AMT, 14 Mina 195 Darijski).

Orbiter je sa sobom nosio sljedeće instrumente: dvije kamere, IC spektrometar radi snimanja vodene pare u atmosferi i IC radiometre radi mjerenja temperature površine. Primarna misija Orbitera trajala je do solarne konjukcije 5. novembra 1976. godine. Produženje misije počelo je 14. decembra 1976. i trajalo je do 17. augusta 1980. godine. Početkom 1977. periapsis orbite smanjen je na 300 km radi detaljnog snimanja površine. Orbita je naknadno mijenjana radi prilaska Fobosu i promjene orijentacije u odnosu na Mars. Visina periapsisa orbite je 20. jula 1979. podignuta na 357 km. Kako je u augustu 1980. orbiter bio pri kraju s gorivom za kontrolu orijentacije, dotadašnja eliptična orbita dimenzija 357 x 33,943 km promijenjena je u elipsu dimenzija 320 x 56,000 km radi izbjegavanja pada letjelice na Mars i njegove kontaminacije zemaljskim mikrobima. Vjeruje se da će orbiter biti stabilan u toj orbiti do 2019. godine. Komunikacija s orbiterom prekinuta je 17. augusta 1980.

Viking 1 Lender sletio je 20. jula 1976. u 11:53:06 na Mars u prostranu ravnicu Chryse Planitia (Zlatna Ravnica). Aerografske koordinate mjesta slijetanja su 22.697° sjeverno i 48.222° zapadno, oko -2.69 km ispod referentne visine.

Prve fotografije snimljene su samo 25 sekundi nakon slijetanja. Slanje fotografija na Zemlju trajalo je 4 minute. Za to vrijeme Lender se aktivirao. Usmjerio je glavnu antenu prema Zemlji za direktnu komunikaciju. U prvih 7 minuta Lender je snimio 300° panoramsku scenu (slika ispod). Dan kasnije su poslane prve fotografije u boji. Seizmometar se nije pravilno postavio, a robotskoj ruci trebalo je 5 dana da se oslobodi i pravilno postavi. Svi eksperimenti i instrumenti na Vikingu 1 uspješno su sprovedeni. Sljedeći instrumenti su bili na landeru: dvije kamere, tri analizatora za rast, metabolizam i fotosintezu mikroba, plinski hromatografski maseni spektrometar (GCMS), rentgenski fluorescentni spektrometar, senzori za tlak, temperaturu i brzinu vjetra, troosni seizmometar, magnet na robotskoj ruci i razni inženjerski senzori.

Lender je imao masu od 572 kg i RTG generator snage 70W kao izvor energije i topline. Lender je bio aktivan 2306 zemaljskih dana, do 13. novembra 1982, kada je pogrešna naredba poslana sa Zemlje dovela do gubitka kontakta s lenderom. Godine 2006. MRO je snimio lender na površini (slika ispod).

• 
  Lansiranje letjelice Viking 1.
• 
  Prva fotografija poslana s Marsa koja pokazuje nožicu Lendera.
• 
  Rovovi koje je iskopala robotska ruka.
• 
  Snimka zalaska Sunca.
• 
  Jedna od fotografija površine Marsa.
• 
  Snimka Vikinga 1 iz orbite.

• Viking 2

p r u Istraživanje Marsa letjelicama
Preleti	Dawn • Mariner 3 • Mariner 4 • Mariner 6 • Mariner 7 • Mars 1 • Mars 1M No.1 • Mars 1M No.2 • Mars 2MV-4 No.1 • Mars 4 • Mars 6 • Mars 7 • Nozomi • Rosetta • Zond 2 • Zond 3
Orbiteri	Phobos-Grunt / Yinghuo-1 • Kosmos 419 • Mariner 8 • Mariner 9 • Mars 2 • Mars 2M No.521 • Mars 2M No.522 • Mars 3 • Mars 4 • Mars 5 • Mars 96 • Mars Climate Orbiter • Mars Global Surveyor • Mars Observer • Phobos 1 • Phobos 2 • Viking 1 • Viking 2 • Mars Express • Mars Reconnaissance Orbiter • 2001 Mars Odyssey • Mars Orbiter Mission (na putu) • MAVEN (na putu)
Sletači	Beagle 2 • Mars 2 • Mars 2MV-3 No.1 • Mars 3 • Mars 6 • Mars 7 • Mars 96 • Mars Pathfinder • Mars Polar Lander / Deep Space 2 • Phoenix • Viking 1 • Viking 2
Roveri	Prop-M • Spirit • Spirit • Curiosity • Opportunity
Planirane misije	InSight (2016.) • ExoMars (2016./18.) • Mars One (od 2016.) • Inspiration Mars (2018.) • Mars 2020 rover (2020.)
Predložene misije	BOLD • Kineska misija • Icebreaker Life • Mars Geyser Hopper • Mars-Grunt • Mars Sample Return • MELOS • MetNet • Northern Light • Red Dragon • SCIM • Sky-Sailor
Otkazane misije	ARES • Astrobiology Field Laboratory • Beagle 3 • Mars 4NM • Mars 5NM • Mars 5M (Mars-79) • Mars-Aster • Mars Astrobiology Explorer-Cacher • Mars Surveyor Lander • Mars Telecommunications Orbiter • NetLander • Vesta • Voyager
Povezano	Istraživanje Marsa • Kolonizacija Marsa
Masno označava aktivne, a kurziv neuspješne misije.