Westminsterska opatija
Izvor: Wikipedija
Palača, opatija i Crkva sv. Margarete u Westminsteru | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Registriran: | 1987. (11. zasjedanje) |
Vrsta: | Kulturno dobro |
Mjerilo: | i, ii, iv |
Ugroženost: | no |
Referenca: | UNESCO |
Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom Bouroghu City of Westminster, zapadno od Westminsterske Palače. To je tradicionalno mjesto krunidbe i pokopa vladara Ujedinjenog kraljevstva.
Prema legendi 616. je na tom mjestu, tada poznatom kao Otok Thorney, podignuta crkva posvećena ukazanju Svetog Petra od strane ribara na rijeci Temzi zbog čega je stoljećima postojala tradicija donošenja lososa kao poklona u crkvu. Iako priča o crkvi nije dokazana, činjenica je da je kralj Edgar potpomagao komunu benediktinskih redovnika koja je na tome mjestu postojala oko 970. godine. Crkvu je gradio kralj Edward Ispovjednik između 1045.-1050. Crkva je posvećena 28. prosinca 1065. neposredno prije Edwardovog pogreba i krunidbe kralja Harolda Godwinsona. Prva slika Opatije sa pripadajućom palačom, koja je ikada napravljena nalazi se na tapiseriji iz Bayeuxa.
Opat i redovnici Westminsterske opatije, koja se nalazila neposredno uz Westminstersku kraljevsku palaču, su nakon Normanskog osvajanja Engleske postali snažna sila. Često su obavljali razne poslove za kralja i dvor pa su slijedom toga postali vrlo utjecajni.
Kralj Henry III naredio je 1245. preuređenje crkve u gotičkom stilu u čast i kao svetište pokojnog kralja Edwarda Ispovjednika i kao svoju vlastitu grobnicu. Rad na preuređenju trajao je od 1245. pa sve do 1517. i glavnina je dovršena za vlasti kralja Richard II Henry VII dodao je kapelu posvećenu Djevici Mariji (poznatu kao Kapela Henrya VII.)
Iako je opatija, kao i mnogi drugi samostani, odlukom kralja Henrya VIII bila zatvorena, Henry VIII ju je, zbog njene važnosti i povijesti, izuzeo i stavio pod svoju direktnu kontrolu. Kraljica Elizabeta I. ju je također držala pod vlastitom kontrolom i nazvala ju sadašnjim imenom Univerzitetskom Crkvom Svetog Petra.
Tijekom četrdesetih godina 17. stoljeća crkva je doživjela velika oštećenja koja su počinili puritanci, no zaštićena je ponovno za vrijeme Olivera Cromwella koji je tamo pokopan 1658., da bi 1661. bio iskopan i obješen na obližnja vješala.
Dva zapadna tornja opatije izgrađena su između 1722. i 1745. Nacrt za njih napravio je Nicholas Hawksmoor. Izgrađeni su od portlandskog kamena u gotičkom stilu. Slijedeće preuređenje odvijalo se u 19. stoljeću pod vodstvom Sir Georgea Gilberta Scotta.
Do 19. stoljeća Westminsterska opatija je bila treće najbolje učilište u Engleskoj, uz Oxford i Cambridge. Baš tu je prevedena trećina Starog zavjeta i druga polovica Biblije kralja Jamesa. Također, u opatiji je sastavljena Novoengleska Biblija u 20. stoljeću.
Od krunidbe kralja Harolda II. i Wiliama Osvajača 1066. svi engleski kraljevi (osim Jane Grey, Edwarda V i Edwarda VII), okrunjeni su u opatiji. Canterburyjski nadbiskup bio je uvijek bio važna karika u krunidbi. Kraljevska stolica kralja Edwarda I, koja se i sada nalazi u opatiji, je stolica na kojoj bivaju okrunjeni svi vladari.
Kralj Henry III. obnovio je opatiju kao svetište posvećeno kralju Edwardu Ispovjedniku i u nju je položio njegove ostatke i predmete. Sam Henrik III. pokopan je nedaleko od Edvarda III. gdje leže i ostali kraljevi sa njihovim obiteljima. Iako je najviše engleskih vladara pokopano u opatiji, neki i nisu. Na primjer, kralj Henry VIII i Charles I pokopani su u Kapeli svetog Georga u Zamku Windsor kao i svi ostali vladari nakon Georga II.
Originalni grob Edwarda III otkriven je 2005. ispod mozaika koji je izrađen 1268. ispred Glavnog oltara. Mnoge druge grobnice iz 13. i 14. stoljeća pronađene su korištenjem specijalne tehnike.
Plemstvo je pokapano u sporednim kapelama, a redovnici i druge osobe povezane sa opatijom u prostorijama samostana i na drugim mjestima u okviru opatije. Jedan od njih je i čuveni engleski pjesnik Geoffrey Chaucer koji je za života bio u opatiji uposlen kao rukovoditelj kraljevskih radova. Ostali pjesnici pokopani su oko Chaucera pa je taj dio danas poznat kao Pjesnički kutak. Opatijini glazbenici kao Henry Purcell također su pokopani u opatiji. Velika je čast biti pokopan ili imati komemoraciju u opatiji. Osobe pokopane bili su raznih zanimanja: pjesnici, arhitekti, fizičari, admirali, znanstvenici i dr. A to su:
Pjesnički kutak
|
Ove osobe su bile pokopane u opatiji no ekshumirane su po naredbi Karla II.:
|
Škola Westminster i Škola zbora Westiminsterske opatije su dvije škole koje se nalaze u opatiji. Školu Westminster osnovali su Benediktinci još 1179.
Opatija je sveučilišna crkva organizirana u Sveučilište Sv. Petra koja na čelu ima dekana, četiri kanonika, sedamnaestoro administrativnog osoblja, kao i dvanaest vikara i deset članova zbora.
Opati | |
---|---|
Edwin | 1049 – c. 1071 |
Geoffrey od Jumiègesa | c. 1071 – c. 1075 |
Vitalis of Bernay | c. 1076 – 1085 |
Gilbert Crispin | 1085 – 1117 |
Herbert | 1121 – c. 1136 |
Gervase de Blois | 1138 – c. 1157 |
Laurence od Durhama | c. 1158 – 1173 |
Walter od Winchestera | 1175 – 1190 |
William Postard | 1191 – 1200 |
Ralph de Arundel (alias Papillon) | 1200 – 1214 |
William de Humez | 1214 – 1222 |
Richard de Berkying | 1222 – 1246 |
Richard de Crokesley | 1246 – 1258 |
Phillip de Lewisham | 1258 |
Richard de Ware | 1258 – 1283 |
Walter de Wenlok | 1283 – 1307 |
Richard de Kedyngton (alias Sudbury) | 1308 – 1315 |
William de Curtlyngton | 1315 – 1333 |
Thomas de Henley | 1333 – 1344 |
Simon de Bircheston | 1344 – 1349 |
Simon de Langham | 1349 – 1362 |
Nicholas de Litlyngton | 1362 – 1386 |
William de Colchester | 1386 – 1420 |
Edmund Kyrton | 1440 – 1462 |
George Norwich | 1463 – 1469 |
Thomas Millyng | 1469 – 1474 |
John Esteney | 1474 – 1498 |
George Fascet | 1498 – 1500 |
John Islip | 1500 – 1532 |
William Boston | 1533 – 1540 |
Bikup intra-Reformacija | |
Thomas Thirlby | 1540 – 1550 |
Dekani intra-Reformacija | |
William Benson (Opat Boston) | 1540 – 1549 |
Richard Cox | 1549 – 1553 |
Hugh Weston | 1553 – 1556 |
Opati restored by Mary I. | |
John Feckenham | 1556 – 1559 |
Dekani post-Reformacija | |
William Bill | 1560 – 1561 |
Gabriel Goodman | 1561 – 1601 |
Lancelot Andrewes | 1601 – 1605 |
Richard Neile | 1605 – 1610 |
George Montaigne | 1610 – 1617 |
Robert Tounson | 1617 – 1620 |
Ben Williams | 1620 – 1644 |
Richard Steward (nikad postavljen) [1] | 1644 – 1651 |
John Earle | 1660 – 1662 |
John Dolben [2] | 1662 – 1683 |
Thomas Sprat [2] | 1683 – 1713 |
Francis Atterbury [2] | 1713 – 1723 |
Samuel Bradford [2] | 1723 – 1731 |
Joseph Wilcocks [2] | 1731 – 1756 |
Zachary Pearce [2] | 1756 – 1768 |
John Thomas [2] | 1768 – 1793 |
Samuel Horsley [2] | 1793 – 1802 |
William Vincent | 1802 – 1815 |
John Ireland | 1816 – 1842 |
Thomas Turton | 1842 – 1845 |
Samuel Wilberforce | 1845 |
William Buckland | 1845 – 1856 |
Richard Chenevix Trench | 1856 – 1864 |
Arthur Penrhyn Stanley | 1864 – 1881 |
George Granville Bradley | 1881 – 1902 |
Joseph Armitage Robinson | 1902 – 1911 |
Herbert Edward Ryle | 1911 – 1925 |
William Foxley Norris | 1925 – 1937 |
Paul de Labilliere | 1938 – 1946 |
Alan Don | 1946 – 1959 |
Eric Symes Abbott | 1959 – 1974 |
Edward Carpenter, KCVO | 1974 – 1985 |
Michael Mayne, KCVO | 1986 – 1996 |
(Arthur) Wesley Carr, KCVO | 1997 – 2006 |
John Hall | 2006 - |
- Popis poznatih groblja
- Nepoznati Ratnik
- Katedrala u Salisburyju
- Simon Bradley i Nikolaus Pevsner: The Buildings of England - London 6: Westminster pp. 105–207. Yale University Press 2003. ISBN 0-300-09595-3.
- Satellite view of Westminster Abbey at WikiMapia
- Westminster Abbey
- Keith Short - Sculptor Images of stone carving for Westminster Abbey
Engleska | Grad Bath • Palača Blenheim • Katedrala u Canterburyju s Opatijom sv. Augustina i Crkvom sv. Martina • Rudarsko područje Cornwalla i Zapadnog Devona • Mlinovi doline Derwent • Durhamski zamak i katedrala • Hadrijanov zid (Granice Rimskog Carstva) • Korito Ironbridgea • Jurska obala • Kraljevski botanički vrtovi u Kewu • Liverpool • Greenwich • Saltaire • Stonehenge i Avebury s pripadajućim arheološkim lokalitetima • Kraljevski park Studley i Opatija Fountains • Londonski toranj • Westminsterska palača, Westminsterska opatija i Crkva sv. Margarete u Westminsteru | |
---|---|---|
Škotska | Edinburgh, stari i novi grad • Antoninov zid (Granice Rimskog Carstva) • Forth Bridge • Neolitski Orkney • New Lanark • St. Kilda | |
Wales | Industrijski krajolik Blaenavona • Zamkovi i gradske zidine kralja Edwarda u Gwyneddu • Akvedukt Pontcysyllte | |
Sjeverna Irska | ||
Gibraltar | ||
Prekomorski teritoriji | Tristan da Cunha (Otok Gough i Nepristupačni otok) • Hendersonov otok (Pitcairnovo otočje) • St. George (Bermudi) |
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.