Stambeno poslovni objekat Vakufa Hovadža Kemaludina, ili Mekteb, predstavlja jedno od najznačajnijih ostvarenja moderne iz perioda između dva svjetska rata, iz opusa pionira bosanskohercegovačke moderne Reufa Kadića. U doba gradnje, objekat je predstavljao jedan od najreprezentativnijih i najopremljenijih stambeno-poslovnih objekata u gradu, a danas ima veliku dokumentarnu vrijednost u sklopu ambijentalne cjeline Ferhadija ulice u najstrožem centru Sarajeva. Objekat je proglašen za nacionalni spomenik BiH.^[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo.

Ovaj spomenik jedan je od preko 100 nacionalnih spomenika koji se nalazi na području Sarajeva. Priče o tim spomenicima dio su projekta "101. medijska priča o nacionalnim spomenicima u Sarajevu" kojeg provodi Udruženje "Bosanski stećak" s ciljem promocije kulturno-historijskog nasljeđa Bosne i Hercegovine.

Ulica Ferhadija, gdje je smješten objekat Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), nosi ime po mahali bosanskog sandžakbega Ferhat-bega. Ulica je formirana u 16. vijeku, s tim da je prvo formiran istočni dio u Gazi Husrev-begovoj mahali godine 1531, a duži zapadni dio, nazvan i Mala Ferhadija nastao je oko 1562. godine. Mala Ferhadija je dopirala do mahale Čemaluša gdje je prije 1515. godine podignuta džamija Hovadže Kemaludina (Ćemaludina), uz koju se nalazilo groblje, česma i vakufski ženski mekteb. Krajem tridesetih godina XX vijeka srušeni su i džamija i mekteb i na njihovim mjestima su izgrađeni vakufski objekti. Na mjestu mekteba je napravljena stambeno-poslovna uglovnica, dok je na mjestu džamije podignut kompleksan stambeno-poslovni objekat, u čijem se sastavu nalazi popularno nazvani bivši „JAT”-ov neboder.

Tridesetih godina, sa studija arhitekture na nekim od najprestižnijih evropskih akademija u Sarajevo se vraća grupa mladih arhitekata školovanih pod uticajem moderne. Sa studija na Visokoj tehničkoj školi u Pragu, vratili su se braća Muhamed i Reuf Kadić. Reuf Kadić je u novembru 1935. godine počeo raditi u Vakufskoj direkciji u Sarajevu na mjestu voditelja Tehničkog ureda i glavnog arhitekta. Na tom poslu ostao je do augusta 1942. godine i u tom je razdoblju za Vakuf projektirao i realizirao preko pedeset projekata.^[2]

Autor projekta stambeno - poslovnog objekta Vakufa Hovadža Kemaludina (Mekteb), je Reuf Kadić, iako postoji pretpostavka da je zajedničko djelo obojice braće.

Zgrada je izgrađena u duhu moderne kao uglovnica približno pravougaone tlocrtne osnove dimenzija 10,73m x 13,33m.^[3] Spratnost objekta iznosi Suteren+P+4+Potkrovlje, dok ukupna visina iznosi 21,50m. U funkcionalnom smislu, objekat je podijeljen na prizemlje gdje se nalaze poslovni prostori i spratove koji imaju stambenu funkciju.

U pogledu oblikovanja fasada, rađena je u duhu moderne. Fasade objekta su podijeljene na prizemni dio gdje se ističu široke ostakljene površine poslovnih prostora i spratne dijelove fasada obložene zelenom keramikom, na kojima se pojavljuju konzolni istaci sa trakastim prozorima i širokim ostakljenim površinama lođa.

• Živorad Janković - Muhamed Kadić – život i djelo, Akademija nauka i umjetnosti BiH, Bošnjački institut Fondacija Adila Zulfikarpašića, Sarajevo.
• Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. godine
• Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
• *Milošević, Predrag (1997). Arhitektura u kraljevini Jugoslaviji (Sarajevo 1918 -1941).. Srpsko kulturno i prosvjetno društvo "Prosvjeta". 
• Štraus, Ivan (1977). Nova bosanskohercegovačka arhitektura. Sarajevo : Svjetlost. 

• Sarajevo kroz historiju Arhivirano 2018-06-06 na Wayback Machine-u
• U Sarajevu se zida zgrada sa 14 spratova. "Politika", 10. april 1940

Portal Bosna i Hercegovina