Richmond, Virginia
Izvor: Wikipedija
Richmond
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 37°32′N 77°25′W / 37.533°N 77.417°W | |
| Država |  SAD
|
| Savezna država |  Virginia
|
| Osnovan | 1737. |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Dwight Clinton Jones |
| Površina | |
| - Ukupna | 162.0 km² |
| Visina | 45.7 |
| Stanovništvo (2011.) | |
| - Urbano područje | 205 533 [1] |
| Vremenska zona | UTC-5 (UTC-4) |
| Poštanski broj | 23173, 23218–23242, 23249–23250, 23255, 23260–23261, 23269, 23273–23274, 23276, 23278–23279, 23282, 23284–23286, 23288–23295, 23297–23298, 23221, 23225, 23226, 23220 |
| Pozivni broj | 804 |
| Službena stranica www.ci.richmond.va | |
| Karta | |
  Richmond Richmond na karti Sjedinjenih Američkih Država | |
Richmond je glavni grad američke savezne države Virginia, na istoku Sjedinjenih Američkih Država od 205 533 stanovnika.[1]
Metropolitanski Richmond ima čak 1 269 380 stanovnika, i treće je urbano područje u Virginiji.
Richmond leži u donjem toku rijeke James blizu njenog estuarija u Atlanski ocean, i ulaza u Zaljev Chesapeake. Udaljen svega 71 km² zapadno od luke Williamsburg i 158 km od glavnog grada Washingtona.
Richmond je osnovan 1737. a već 1780. postao je prijestolnica tadašnje engleske Kolonije Virginia. Richmond je odigrao veliku ulogu za vrijeme Američke revolucije, u njemu je Patrick Henry održao svoj čuveni govor 1775., u kom je rekao dajte mi slobodu, ili me ubite, koji je imao veliki odjek među patriotima. Thomas Jefferson bio je u to ratno vrijeme guverner Virginije, on je u Richmondu napisao ustav Virginije u kom je naglasio slobodu vjeroispovjesti, kao temeljno pravo ljudi. Za vrijeme Američkog građanskog rata, Richmond je bio glavni grad Konfederacije.
Richmond je bio jedan od prvih gradova na svijetu koji je već na početku 20. vijeka imao električni tramvaj.
- ↑ 1,0 1,1 „Community Facts” (engleski). United States Census Bureau. Pristupljeno 29. 01. 2013.
- Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553.
- Peter C. Mancall, Gary B. Nash, Allan M. Winkler, Charlene Mires, John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365.
- Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332.
- Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095.
- Michael Kazin, Rebecca Edwards, Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071.
- Kane, Joseph and Aiken, Charles (2004). The American Counties: Origins of County Names, Dates of Creation, and Population Data, 1950-2000. Scarecrow Press. ISBN 0-8108-5036-2.
- Službene stranice grada Arhivirano 2013-08-01 na Wayback Machine-u (en)
| Savezne države | Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New Mexico • New York • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia |  |
|---|---|---|
| Savezno područje | ||
| Otočni teritoriji | ||
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
