Prehrana, ishrana ili nutricija jest biohemijski i fiziološki proces kojim organizam upotrebljava hranu za održavanje života. Prehrana snabdijeva organizme hranljivim materijama (nutrijentima), koje mogu biti prerađene pomoću metabolizma radi proizvodnje energije i hemijskih struktura. Nemogućnost dobivanja dovoljne količine hranljivih materija uzrokuje neuhranjenost. Nauka (znanost) o prehrani proučava sveukupnu prehranu, ali obično naglašava ljudsku prehranu. Nastavak procesa prehrane, u kojem se u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju ili skladišti, naziva se probava.

Tip organizma određuje koji su mu nutrijenti potrebni i kako ih dobiva. Organizmi pribavljaju hranljive materije konzumiranjem organske materije, konzumiranjem neorganske materije, upijanjem svetlosti ili kombinacijom spomenutoga. Jedni organizmi mogu proizvoditi hranjive materije iznutra konzumirajući osnovne elemente, dok drugi moraju konzumirati druge organizme da bi dobili već postojeće hranljive materije. Svi oblici života zahtijevaju ugljik, energiju i vodu te razne druge molekule. Životinjama su potrebne složene hranljive materije, kao što su ugljikohidrati, lipidi i proteini, koje dobivaju konzumiranjem drugih organizama. Ljudi su razvili poljoprivredu i kuhanje kako bi zamijenili traganje za hranom i unaprijedili ljudsku ishranu. Biljke dobivaju hranljive materije putem tla i atmosfere. Gljive apsorbuju hranljive materije oko sebe tako što ih razgrađuju i apsorbuju pomoću micelija.

Prehrana na Wikimedijinoj ostavi