Pljačka Rima 455. godine, također poznata i kao Vandalska ili Gajzerihova pljačka Rima je započela 2. juna 455. neposredno nakon što su Vandali pod kraljem Gajzerihom bez otpora ušli u Rim te ga podvrgli masovnoj pljački. Gajzerih je u pohod na Rim krenuo nastojeći iskoristiti metež u koji je tadašnje Zapadno Rimsko Carstvo palo nakon ubistva cara Valentinijana III. Kasnoantički izvori se razilaze oko toga da li su Vandali bili manje nasilni od Vizigota za vrijeme ranije pljačke, ali se slažu da su bili temeljitiji, s obzirom da je pljačka trajala dvije sedmice te da nisu bile pošteđene ni crkve. Gajzerih je grad napustio s bogatim plijenom i velikim brojem zarobljenika među kojima su se nalazili i vodeći plemići i dostojanstvenici. Događaj, iako manje šokantan od vizigotske pljačke, ostavio je duboki dojam na suvremenike i stvorio percepciju o Vandalima kao bezobzirnim barbarskim pljačkašima koji traje do današnjeg dana, odnosno stvorio podlogu za suvremenu riječ vandalizam.

Pljačka Rima (455) na Wikimedijinoj ostavi

• Procopius, 'The Vandalic War' in The History of the Wars, Books III & IV, trans. H.B Dewing (Cambridge; Mass. 1916)
• Muhlberger, S., The Fifth Century Chroniclers: Prosper, Hydatius and the Gallic Chronicler of 452 (Leeds, 1990) — for Prosper's hagiographic portrayal of Leo.
• Victor of Vita, History of the Vandal Persecution, trans. J. Moorhead (Liverpool, 1992).
• Ward-Perkins, B., The Fall of Rome and the End of Civilisation (Oxford, 2005) pp. 17 & 189.