Razmnozavanje je polno spermatozoidima

Parnoprstaši
Ženka žirafe s mladuncem
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Razred:	Mammalia
Red:	Artiodactyla Owen, 1848.

Papkari, tahoprstaši ili parnoprstaši (lat. Artiodactyla) su red viših sisavaca (Placentalia). Obuhvaćaju oko 220 vrsta od kojih neke, a posebno porodica goveda, imaju vrlo velik gospodarski značaj.

Parnoprstaši su dobili ime jer imaju parni broj prstiju, dva ili četiri. Srodnost među pojedinim grupama uočio je zoolog Richard Owen u 19. stoljeću i uveo nazive "neparnoprstaši" i "parnoprstaši". Uzdužna os noge nalazi se kod parnoprstaša između trećeg i četvrtog prsta. Ta dva srednja prsta su najizraženija. Prvobitni prvi prst može se naći samo kod fosilnih predstavnika a kod današnjih parnoprstaša potpuno nedostaje. Drugi i peti prst su različito razvijeni: kod vodenkonja koje se smatra razvojno starijim, oni su još veliki i potpuno funkcionalni. Veliki broj parnoprstaša, kao, npr. jeleni, gazele, goveda i koze su bitno smanjeni i više ne dodiruju podlogu. Kod nekih drugih porodica parnoprstaša, kao kod deva i žirafa je povlačenje tih prstiju otišlo tako daleko, da drugi i peti prst više nemaju niti u rudimentarnom obliku.

Kao i mnogi dugi sisavci, parnoprstaši su se pojavili prije oko 54 miliona godina u vrijeme ranog eocena. Ti rani parnoprstaši sa četiri ili pet razvijenih prstiju a hranili su se mekim dijelovima bilja kao i lišćem. U razdoblju kasnog eocena, prije oko 46 miliona godina razvila su se već sva tri i danas postojeća podreda: svinjolike životinje ili nepreživači (Suina), Tylopodi i preživači (Ruminantia).

Anatomija probavnog trakta parnoprstaša je podloga za njihovu podjelu. Svinje, pekarii i vodenkonji imaju želudac podijeljen na dva odnosno tri dijela, i probavljaju ju direktno, bez preživanja. Radi toga su svrstani u nepreživače. Svi drugi parnoprstaši preživaju . Prema današnjim spoznajama, ta se sposobnost razvila dva puta, nezavisno jedna od druge. Radi toga se danas deve ne ubrajaju prave preživače, nego u Tilopode.

• Podred nepreživači, svinjoliki (Suina)

• porodica pravih svinja (Suidae)
• porodica pekarija (Tayassuidae)
• porodica vodenih konja (Hippopotamidae)

• Podred Tylopoda

• porodica deva (Camelidae)

• Podred preživači (Ruminantia)

• porodica žirafa (Giraffidae)
• porodica moškavaca (Moschidae) (ponekad nazivani i mošusni jeleni)
• porodica patuljastih moškavaca (Tragulidae)
• porodica antilopa (Antilocapridae)
• porodica jelena (Cervidae)
• porodica šupljorožaca (Bovidae) u koju se ubrajaju goveda, ovce, koze i sl.

I kitovi vode porijeklo od parnoprstaša. U vrijeme klasične sistematike, oni su tvorili zaseban red. Međutim, danas ih se uključuje u kladogram parnoprstaša. Slijedi pojednostavljeni prikaz filogenetske sistematike parnoprstaša:

Artiodactyla (parnoprstaši)
 |-- Suina (nepreživači)
 |    |-- N.N.
 |    |    |-- Hippopotamidae (vodenkonji)
 |    |    `-? Cetacea (kitovi)
 |    `-- Suoidea (svinje i pekarii)
 `--Selenodontia
     |-- Tylopoda (deve, tilopodi)
     `-- Ruminatia (preživači)
          |-- Tragulidae (tragulidi)
          `-- Pecora (životinje s obrambenim rogovima)
               |-- Giraffidae (žirafa i okapi)
               `-- N.N.
                    |-- Cervoidea
                    |    |-- Moshidae (moškavci ili mošusni jeleni)
                    |    `--N.N.
                    |        |-- Antilocapridae (životinje s dva roga)
                    |        `-- Cervidae (jeleni)
                    `-- Bovidae (šupljorošci ili životinje šupljih rogova)

Wikivrste imaju podatke o:

Artiodactyla

Papkari na Wikimedijinoj ostavi