Maksimilijan II. (Beč, 31.7. 1527. - Regensburg, 12.10. 1576.), je bio car Svetog Rimskog Carstva, ugarsko-hrvatski i češki kralj (1564.-1576.) kao i izabrani kralj Poljsko-Litvanske unije između 12.12.1575. i 15.12.1575.

Maksimilijan je došao na vlast poslije smrti oca Ferdinanda I. u doba vjerskih sukoba između katolika i protestanata i najveće turske opasnosti za Hrvatsku i Ugarsku. Iako je naginjao protestantizmu ostao je iz političkih razloga vjeran katolicizmu. Smatrao je da vladar treba biti iznad svih konfesija. Stoga je nastojao da se katolici i protestanti sporazume, ali bez uspjeha, tako da mu nije preostalo ništa drugo nego da tolerancijom ublažava i smiruje njihove razlike i sukobe. 1571. priznao je protestantskom plemstvu u Austriji pravo na slobodu vjeroispovijesti, no ne i gradovima, gdje se na taj način protureformacija koju je bio započeo njegov otac mogla učvrstiti.

1564. provalio je iz Erdelja u habsburški dio Ugarske Ivan Sigismund sin Ivana Zapolje, ali se zbog poplava morao povući. Nastavio je rat protiv bečkog dvora sve do svoje smrti 1570. kada je potpisao kapitulaciju i priznao Maksimilijanu titulu hrvatsko-ugarskog kralja. Nakon Maksimilijanove pobede duhovno slomljeni Ivan Sigismund je gotovo odmah umro u 30 godini života. Nakon njegove smrti za erdeljskoga vojvodu izabran je Stjepan Bathory koji 15.12.1575. izmanipulirao poljske plemiće da bude izabran u drugom glasovanju za kralja Poljsko-Litvanske unije nakon što su Litvanci napustili zasjedanje nakon što je bio izglasan Maksimilijan za kralja 12.12.1575.. Taj događaj je naravno doveo do pojačanih vojnih aktivnosti između Maksimilijana i svog politički spretnog neprijatelja koji se okrenuo za pomoć Turcima. Maksimilijanova smrt 1576. godine će samo značiti da će njegov nasljednik nasljediti ovaj rat.

U vrijeme Maksimilijanove vladavine dogodila su se dva značajna događaja hrvatske ranonovovjekovne povijesti; junačka obrana Sigeta Nikole Šubića Zrinskog 1566. i seljačka buna u sjeverozapadnoj Hrvatskoj pod vodstvom Matije Gubeca 1572.-1573., koja je okrutno ugušena.

Maksimilijan je umro 1576. godine. Naslijedio ga je sin Rudolf. Na samrti su ga obitelj i papinski legat nagovarali da primi sakramente tj. da se ispovijedi i pričesti. Ali Maksimilijan bi ih odbijao riječima "Moj je propovijednik u nebu", iako se izjasnio da vjeruje u nauk Katoličke Crkve.

Maksimilijan je bio razborit i bistar čovjek i obrazovaniji od svoga oca. No ipak nije bio podoban za vladara u ono burno vrijeme. On nije mogao nikada jasno i odlučno odrediti ciljeve koje bi slijedio niti odabrati sredstva da ih ostvari. Neprestano se kolebao pa ga je stoga malo tko volio. U Njemačkoj ga nisu voljeli ni katolici i protestanti; u Ugarskoj su gotovo zazirali od njega. Hrvatsko bi Kraljevstvo za njegova vladanja gotovo posve osvojili Turci. Maksimilijan je naime vodio posve defenzivnu i mlaku politiku prema Turcima. Tako 1566. nije na sve njegove molbe htio Nikoli Šubiću Zrinjskom poslati nikakvu pomoć u Sigetu.

Maksimilijan se 1548. vjenčao s Marijom od Španjolske, kćerkom Karla V. i imao s njom sedmero djece:

• Ana (1549.-1580.) - supruga španjolskog kralja Filipa II.
• Rudolf II. (1552. - 1612.)
• Ernest (1553.-1595.)
• Elizabeta (1554.-1592.) - supruga francuskog kralja Karla IX.
• Matija (1557.-1619.)
• Maksimilijan (1558.-1618.)
• Albert (1559.-1621.)

Maksimilijan II., car Svetog Rimskog Carstva na Wikimedijinoj ostavi

• Rudolf Horvat o Maksimilijanu II

p r u Carevi Svetog rimskog carstva
9. vijek	Carolus Magnus Ludovicus Pius Lotharius I. Ludovicus II. Carolus II. Calvus Carolus III. Crassus Guido od Spoleta Lambert od Spoleta Arnolf von Kärnten
10. vijek	Ludovicus III. Caecus Berengar Furlanski Konrad I. von Franken Heinrich Ptičar Oton I. Veliki Otto II. Crveni Otto III.
11. vijek	Heinrich II. Sveti Konrad II. Heinrich III. Crni Heinrich IV.
12. vijek	Heinrich V. Lothar von Süpplingenburg Konrad III. Heinrich-Berengar Friedrich I. Barbarossa Heinrich VI. Philipp von Schwaben Otto IV. von Braunschweig
13. vijek	Friedrich II. von Hohenstaufen Konrad IV. Wilhelm von Holland Heinrich Raspe Richard of Cornwall Alfonso X de Castilla Rudolf I. Habsburški Adolf Nassauski Albrecht I. Habsburgški
14. vijek	Henrik VII. Luksemburški Ludwig IV. Bavarac Friedrich III. Lijepi Karlo IV. Luksemburški Vaclav Luksemburški
15. vijek	Rupert Falački Jobst Moravski Žigmund Luksemburški Friedrich III. Maksimilijan I.
16. vijek	Karlo V. Ferdinand I. Maksimilijan II. Rudolf II.
17. vijek	Matija Ferdinand II. Ferdinand III. Ferdinand IV. Leopold I.
18. vijek	Joseph I Karlo VI. Karlo VII. Wittelsbach Franz Stephan von Lothringen Maria Theresia Josip II. Leopold II. Franz II.

p r u Češki vladari
Přemyslovići	cca. 870–1306 Bořivoj I Spytihněv I Vratislav I Václav I Boleslav I Boleslav II Boleslav III Vladivoj Boleslav III Boleslav IV1 Jaromír Oldřich Jaromír Oldřich Břetislav I Spytihněv II Vratislav II Konrád I Břetislav II Bořivoj II Svatopluk Vladislav I Bořivoj II Vladislav I Soběslav I Vladislav II Bedřich Soběslav II Bedřich Konrád II Václav II Otakar I Břetislav III Vladislav III Otakar I 2 Václav I Otakar II Václav II Václav III
Nedinastijski	1306–1310 Jindřich Korutanský Rudolf I Jindřich Korutanský
Luxembourg	1310–1437 Jan Karel I Václav IV Zikmund
Habsburg	1437–1457 Albrecht Interregnum Ladislav
Nedinastijski	1457–1471 Jiří Poděbradski Matyáš Korvín3
Jagelovići	1471–1526 Vladislav II Ludvík
Habsburzi	1526–1780 Ferdinand I Maxmilián I Rudolf II Matyáš Ferdinand II Fridrich Ferdinand III Ferdinand IV Leopold I Josef I Karel II Karel Albrecht3 Marie Terezie
Habsburg-Lothringen	1780–1918 Josef II Leopold II František Ferdinand V František Josef Karel III
1 Također i poljski vojvoda iz dinastije Piast. 2 Nasljednji kraljevi od 1198. godine. 3 Protukralj.

p r u Monarsi Mađarske
11–12. vijek	Stjepan I Petar Samuel Petar Andrija I Béla I Solomon Géza I Ladislav I Koloman Stjepan II Béla II Géza II Stjepan III Ladislav II Stjepan IV Béla III Emeric
13–14. vijek	Emeric Ladislav III Andrija II Béla IV Stjepan V Ladislav IV Andrija III Ladislav V Béla V Karlo I Ludovik I Marija Karlo II Marija Sigismund
15–16. vijek	Sigismund Albert Vladislav I Ladislav V Matija I Vladislav II Ludovik II Ivan I Ivan II Ferdinand I Maksimilijan Rudolf
17–20. vijek	Rudolf Matija II Ferdinand II Ferdinand III Ferdinand IV Leopold I Josip I Karlo III Marija Terezija Josip II Leopold II Franjo Ferdinand V Franjo Karlo IV

p r u Hrvatski kraljevi
Kraljevina Hrvatska	Trpimirovići Tomislav Tripmir II. Krešimir I. Miroslav Mihajlo Krešimir II. Stjepan Držislav Svetoslav Suronja Krešimir III. Stjepan I. Petar Krešimir IV. Dmitar Zvonimir Stjepan II. Snačići Petar Svačić
Kraljevi Mađarske	Arpadovići Koloman Stjepan II. Béla II. Géza II. Stjepan III. Ladislav II. Stjepan IV. Béla III. Emeric Ladislav III. Andrija I. Béla IV. Stjepan V. Ladislav IV. Andrija III. Přemyslovići Ladislav V. Wittelsbach Oton III. Anžuvinci Karlo I. Ludovik I. Marija Karlo II. Marija Luksemburgovci Žigmund Luksemburški Habsburgovci Albrecht II. Habsburški Ladislav V. Posmrtni Jagelovići Vladislav I. Hunyadi Matija Korvin Jagelovići Vladislav II. Ludovik II. Zapolje Ivan Zapolja
Carevi iz Habsburške dinastije	Ferdinand I. Maksimilijan II. Rudolf II. Matija II. Ferdinand II. Ferdinand III. Ferdinand IV. Leopold I. Josip I. Karlo III. Marija Terezija Josip II. Leopold II. Franz II. Ferdinand I. Franjo Josip Karlo I.
Kraljevina Jugoslavija	Karađorđevići Petar I. Karađorđević Aleksandar I. Karađorđević
Nezavisna Država Hrvatska	Savoie Tomislav II. Savojski