Vojvodstvo Koruška Herzogtum Kärnten Vojvodina Koroška Vazal Svetog Rimskog Carstva (do 1806) konstitutivna država Austrijskog Carstva ←   976. – 1918.   [[Koruška|→]]     [[Kraljevina Jugoslavija|→]] Zastava Grb Karta Unutrašnje Austrije sa Koruškim vojvodstvom (žuta) Glavni grad Sankt Veit an der Glan (do 1518) Klagenfurt Jezik/ci njemački, slovenski Vlada vojvodstvo Historija  - Uspostavljena 976.  - Ukinuta 1918.

Vojvodina Koruška (slovenski Vojvodina Koroška, njemački Herzogtum Kärnten) je ime historijskog vojvodstva koje se prostiralo većim dijelom na području današnje južne Austrije, a manjim dijelom na području današnje sjeverne Slovenije. Od 976. do 1806. bilo je dijelom Svetog Rimskog Carstva, te krunska zemlja Habsburške Monarhije do njezina raspada 1918.

U 7. vijeku na tom je području postojala Kneževina Karantanija, koja je od 788. do 843. bila pod vlašću Karla Velikog. Ona se od 889. transformirala u marku (Koruška marka) koja je egzistirala do 976.

Oton II., car Svetog Rimskog Carstva odijelio je 976. Karantaniju od Bavarskog vojvodstva, a marka postaje vojvodstvo kojim od 1012. godine vlada plemićka porodica Eppenstein. U razdoblju do 1122. dobar dio područja današnje Gornje Štajerske prešao je u vlast Ottokara II. Štajerskog, a ostatak Karantanije/Koruške prešao je konačno u vlast dinastije Sponheim. Posljednji vojvoda iz te dinastije, Ulrik III., ostavio je Korušku u nasljedstvo Otakaru II., češkom kralju (1253.-1278.).

Nakon što je pobijedio Otakara i postao kralj Njemačke, Rudolf I. Habsburški dao je Korušku Meinhardu II. od Gorice i Tirola. Po izumiranju njegove dinastije, 1335., car Ludvig IV. Bavarac daje Korušku i južni dio Tirola Habsburgovcima. Koruška je još dugo ostala poluautonomno područje s vlastitim državnom upravom. Habsburgovci su dvaput podijelili teritorije među članovima svoje porodice. 1379. ugovorom iz Neuberga, te 1546. U oba slučaja Koruška je, zajedno sa Štajerskom i Kranjskom formirala Unutarnju Austriju. Nad tim većim područjem postojala je zajednička vlast, a vladalo se obično iz Graza.

1804. Koruška je uključena u Austrijsko Carstvo, a 1867. postala je krunska zemlja unutar austrijskog dijela Austro-Ugarske.

Kroz cijelo ovo razdoblje njemački se jezik širio na račun slovenskoga.

Po završetku Prvog svjetskog rata i raspadu Austro-Ugarske, 10. listopada 1920. održan je Koruški plebiscit kojim je trebalo odlučiti sudbinu ove pokrajine. Prema rezultatima plebiscita ona je podijeljena tako da je njezin veći dio pripao Austriji, a manji dio Kraljevini SHS, što je naslijedila današnja Slovenija.

Austrijski dio Koruške danas je savezna zemlja Koruška (Kärnten), dok je slovenski dio neformalna pokrajina Koruška (Koroška). Manji dio Koruške pripao je 1918. Italiji.

• Claudia Fräss-Ehrfeld, Geschichte Kärntens (3 toma). Verlag Johannes Heyn, Klagenfurt 1984-2005
  • Band 1. Das Mittelalter. Klagenfurt 1984, 2. Aufl. 2005, ISBN 3-7084-0111-5
  • Band 2. Die ständische Epoche. Klagenfurt 1994, ISBN 3-85366-685-X
  • Band 3/2. Kärnten 1918 - 1920: Abwehrkampf - Volksabstimmung, Identitätssuche. Klagenfurt 2000, ISBN 3-85366-954-9

• Koruška (Austrija)
• Koruška (Slovenija)
• Klagenfurt

p r u Slovenske pokrajine
Neslužbene pokrajine	Gorenjska • Štajerska • Prekmurje • Koruška • Notranjska • Primorska • Dolenjska
Statističke regije	Gorenjska • Goriška • Jugoistična Slovenija • Koruška • Notranjsko-kraška • Obalno-kraška • Središnja Slovenija • Podravska • Pomurska • Savinjska • Donjoposavska • Zasavlje
Historijske pokrajine	Goriška • Koruška • Kranjska • Štajerska • Istra • Trst

p r u Zemlje Austrougarske
Cislajtanija	Bohemija (Češka) • Dalmacija • Galicija • Donja Austrija • Gornja Austrija • Bukovina • Koruška • Kranjska • Salzburg • Šleska • Štajerska • Moravska • Tirol i Vorarlberg • Austrijsko primorje
Translajtanija	Ugarska • Hrvatska i Slavonija
Područje zajedničke uprave	Bosna i Hercegovina

Koruška (vojvodstvo) na Wikimedijinoj ostavi