Joan (Johann, Johannes, Jean, Caesius) Blaeu (23. septembar 1596. – 28. maj 1673), grafičar i izdavač karata, atlasa, astronomskih karata i globusa u Amsterdamu. Naslijedio je 1673. s bratom Cornelisom poduzeće svoga oca Willema Janszoona Blaeua, kartografa i izdavača. Tiskaru braće Blaeu smatrali su najljepšom u Europi. Imala je deset tiskarskih preša. Zajedno s ocem izdao je Joan Blaeu 1631. suvremeni atlas svijeta, kao dopunu Ortelijevu i Mercatorovu atlasu; zatim 1634. Toonneel des Aerdryx, najveći atlas 17. vijeka, koji je u 11 tomova izišao na nizozemskom, francuskom, španjolskom i latinskom jeziku. Iste godine izdaju otac i sin Le théâtre de monde ou nouvel atlas, a iduće 1635. godine Theatrum Orbis Terrarum ili Atlas Novus. Nakon očeve smrti 1638. izdavao je Joan Blaeu kartografska djela zajedno s bratom Cornelisom, a nakon njegove smrti 1642. godine sam još punih trideset godina. U tom dugom i plodnom razdoblju objavio je velik broj atlasa i pojedinačnih karata, od kojih je samo neke sam izradio, a većinu su crtali i gravirali istaknuti nizozemski, francuski i talijanski kartografi i graveri 17. vijeka. Joan Blaeu autor je grafika dalmatinskih gradova koje su izdali Pieter Mortier 1704. u talijanskom albumu (Nouveau théâtre d'Italie, ou Description exacte ...), 1704-1705. na nizozemskom (Het nieuw stede boek ven Italia), i odmah zatim na latinskom jeziku (Novum Italiae theatrum, sive accurata ...), pa R. Ch. Alberts u Hagu 1724. (Nieuw vermeerdern end verbetered Groot Stedeboedk van geheel Italie ...), te iste godine u latinskom (Novum Italiae theatrum) i francuskom izdanju (Nouveau theatre d'Italie ou description exacte ...). R. Ch. Alberts u predgovoru izričito kaže da su grafike načinjene prema Blaeuovim crtežima i to uglavnom na licu mjesta, da ih je Blaeu za života dao izraditi i da je većinu bakroreza osobno retuširao, tj. dovršio i dotjerao. Francusko izdanje iz 1724. koje se čuva u knjižnici Kraljevskoga društva britanskih arhitekata u Londonu, sadrži opise i grafike Zadra, Herceg Novog, Splita, Novigrada, Kotora, Šibenika, Krfa, Klisa, Trogira, Obrovca, Nadina, Poljica kraj Zadra, Vrane i Islama Grčkog. Važno je istaknuti da je u tiskari Joana Blauea tiskana monografija Ivana Lučića De Regno s historijskim kartama Illyricum hodiernum, Illyricum et Liburnia, Regnum Illyricum et Illyricum a Romanis additum, Dalmatia post imperii declinationem in Croatiam, Serviam et Dalmatiam ipsam distincta, Croatia maritima, Dalmatiae pars et pars Serviae (Ioanii Lucii: De Regno Dalmatiae et Croatiae Libri sex. Amstelodami. Apud Ioanem Blaev. MDCLXVIII).

• Historija kartografije

• D. Kečkement: Grafike dalmatinskih gradova Joana Blaeua. Radovi Centra JAZU u Zadru 1976, 22-23, str. 153-180.
• J. Mikulandra: Kartografske projekcije atlasa "Theatrum Orbis Terrarum sive Atlas Novus Pars Secunda", seminarski rad. Sveučilište u Zagrebu, Geodetski fakultet, 2009.

Ostali projekti

U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Joan Blaeu