Jastreb
Izvor: Wikipedija
 Ovo je glavno značenje pojma Jastreb. Za druga značenja, v. Jastreb (razvrstavanje). |
| Jastreb | |
|---|---|
| |
| Jastreb, Accipiter gentilis | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Red: | Accipitrifomes |
| Porodica: | Accipitridae |
| Rod: | Accipiter |
| Vrsta: | A. gentilis |
| Dvojni naziv | |
| Accipiter gentilis Linne, 1758. | |
| |
| Rasprostranjenost jastreba: žuto-gniježđenje, zeleno-stanarica, plavo-zimovalište | |
Jastreb ili jastreb kokošar (lat. Accipiter gentilis), je vrsta ptica grabljivica iz porodice jastrebova (Accipitridae). Srednje je veličine. Vrlo je rasprostranjena vrsta koja nastanjuje umjerena područja sjeverne hemisfere. Uglavnom je stanarica, ali ptice iz hladnijih područja sjeverne Azije i Kanade se sele na jug. Ova vrsta je prvi put opisana 1758. od strane Linnaeusa u njegovom Systema naturae i još uvijek ima svoj stari znanstveni naziv.
Jastreb se nalazi na zastavi Azora. Azorski arhipelag je dobio svoj naziv od portugalske riječi za jastreba (açor), jer su istraživači koji su prvi otkrili ovaj arhipelag mislili da su ptice grabljivice koje su vidjeli bili jastrebovi; kasnije je otkriveno da su te ptice zapravo bile škanjci.
Jastreb je najveći pripadnik roda Accipiter. On je ptica grabljivica s kratkim i širokim krilima i dugim repom, što to su prilagodbe manevriranju među drvećem u šumama u kojima živi i gnijezdi se. Mužjak je plavosiv odozgo sa sivim prugama odozdo, 49-57 cm dug s rasponom krila od 93-105cm. Ženka je mnogo veća, 58-64 cm duga s rasponom krila od 108-127cm, siva odozgo i odozdo. Mužjaci manjih podvrsta mogu težiti i samo 630 grama, a ženke većih i 2 kg.
Ova vrsta lovi ptice i sisavce u šumama, oslanjajući se na brzinu u letu kroz guste šume. Oportunisti su, kao i većina ptica grabljivica. Njihov najvažniji ptičji plijen su tetrijebi, golubovi i grlice i vrapčarke (većinom čvorci i vrane). Ponekada lovi močvarice do veličine divlje patke. Plijen je uglavnom manji od jastreba, ali ove ptice također ubijaju mnogo veće životinje, do veličine zeca.
U proljećnoj sezoni parenja jastrebovi izvode spektakulrane letove udvaranja, i to je najbolje vrijeme da ih se vidi. U ovo se vrijeme ponekad može čuti njihovo kliktanje slično galebovom. Odrasli se vraćaju na svoje teritorije do ožujka ili travnja i počinju nesti jaja u travnju ili svibnju. Na ovim teritorijima se skoro uvijek nalazi veliko i staro drveće u kojem se ove ptice gnijezde. Nesu 2 do 4 jajeta. Inkubacija traje od 28 do 38 dana. Mladi napuštaju gnijezdo nakon oko 35 dana i počnu letjeti nakon slijedećih 10 dana. Mogu ostati na roditeljskom teritoriju još godinu dana. Odrasli teritorije brane agresivno od bilo čega, pa i ljudi u prolazu.
Jastrebovi se mnogo koriste u jastrebarstvu. "Finski jastrebovi" (jastrebovi iz Finske) su jako cijenjeni jer su veći i jači od zapadnoeuropskih jastrebova.
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Accipiter gentilis |
[[Kategorija:mi ]]
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
