Janjila
Izvor: Wikipedija
Janjila | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Opština/Općina | Bosanski Petrovac |
Stanovništvo | |
Stanovništvo ((1991)) | 354 |
Geografija | |
Koordinate | 44°34′00″N 16°31′20″E / 44.5667°N 16.5222°E |
Koordinate: 44° 34′ 00" SGŠ, 16° 31′ 20" IGD
Janjila je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Bosanski Petrovac koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 354 stanovnika.[1]
Selo je u Bravskom polju, na njegovom sjevernom kraju ispod Grmeča, ispod manjih visova, Sakina greda i Malešavac. Sam najviši vrh planine, Crni Vrh, 1604 metra, je najbliži ovom naselju. Kuće se nižu u pravcu zapad – istok, kao i polje i ima tri grupe kuća: Janjili, Bjelajski do i Gorana. Selo ima dovoljno vode iz nekoliko izvora, čije vode otiču par stotina metara.[2]
U blizini Crnog Vrha na visini od 1400 metara nalaze se ostaci neke stare građevine obrasle u smreku i javorovo drvo. Mnoštvo je strmih zidova a unutra je ravan prostor, takođe obrastao šumom. Na gradu su dvoja vrata. Svojom velikom nadmorskom visinom zbunjuje istraživače, ali ipak neki smatraju da je to možda i stari grad Pset, središte istoimene srednjovjekovne župe.[3]. Na još dvije lokacije u selu postoje temelji starih građevina, antička ruševina Crkvina Ovčara i Gradić kod Kuburića kuća.[4]
Nacionalnost | 1991. |
Srbi | 351 |
Muslimani | 0 |
Hrvati | 0 |
Jugosloveni | 3 |
ostali | 0 |
Ukupno | 354 |
Ovaj dio članka je u začetku.Pogledajte kako uređivati članak i pomozite Wikipediji u njegovom proširenju.
|
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine.
- ↑ „Petar Rađenović: BJELAJSKO POLJE I BRAVSKO- Antropogeografska ispitivanja”. Srpska Kraljevska Akademija u Beogradu 1925. i 1923. Godine. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić -Klaić, 1928
- ↑ „Ivo Bojanovski: BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA”. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2016.
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.