Jalta
Izvor: Wikipedija
Jalta
| |||
|---|---|---|---|
 | |||
|
|||
| Koordinate: 44°29′N 34°10′E / 44.483°N 34.167°E | |||
| Država |  Ukrajina
| ||
| autonomna republika |  Autonomna Republika Krim
| ||
| Vlast | |||
| - gradonačelnik | Sergej Brajko | ||
| Površina | |||
| - Ukupna | 283 km² | ||
| Visina | 40 | ||
| Stanovništvo (2013.) | |||
| - Grad | 78 115 [1] | ||
| Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) | ||
| Poštanski broj | 98600 - 98639 | ||
| Pozivni broj | +380-654 | ||
| Službene stranice www.jalita.com | |||
| Karta | |||
  Jalta Jalta na karti Krima | |||
Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u ukrajinskoj - Autonomnoj republici Krim od 78 115 stanovnika.[1]
Prema etničkoj pripadnosti u gradu živi najviše Rusa - 65%, Ukrajinaca - 25,7%, Krimskih Tatara - 4%, Bijelorusa - 2%, i ostalih etničkih grupa.
Grad je smješten na mjestu stare grčke kolonije koju su osnovali grčki moreplovci. Jalta leži u dubini jednog od brojnih krimskih zaljeva, okružen šumovitim planinama. U gradu prevladava mediteranska klima tako da je grad okružen mnoštvom vinograda i obližnjih voćnjaka.
Terminom Velika Jalta zove se dio južne krimske obale koji se protezao od mjesta Forosa na zapadu do Gurzufa na istoku, uključujući i grad Jaltu i niz naseljenih mjesta.
U Jalti prevladava suptropska i mediteranska klima; srednja siječanjska temperatura kreće se oko 4 °C. Ovdje vrlo rijetko pada snijeg i nikad se ne zadržava. Srednja srpanjska temperatura kreće se oko 24 °C. Godišnje ima oko 2.250 sunčanih sati i stalno puše lagani povjetarac, što je slično uslovima u francuskoj Nici.
Mjesto na kojemu se danas nalazi grad Jalta, već je u 12. vijeku kao pomorska luka imalo važnu stratešku ulogu za kijevske i bizantske vlasti. Godine 1475. to je mjesto dospijelo pod vlast Osmanskog carstva u sklopu Krimskog kanata i lokalnog tatrskog stanovništva. Godine 1783. Ruski imperij je zauzeo taj teritorij i od tada ga intenzivno naseljavaju Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi, a omanje lokalno grčko stanovništvo je preseljeno u ukrajinski grad Mariupol.
Početkom 19. vijeka u gradu su živjeli mnogi ukrajinski i ruski aristokrati i poznati umjetnici, poput Lava Čehova, Antona Tolstoja i Petra Čajkovskog. Od 4. do 11. februara 1945. u Livadijskom dvorcu u Jalti održana je Konferencija u Jalti, gdje su velike sile (Sovjetski Savez, Velika Britanija i SAD) odlučivale o uređenju svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata.
Danas grad Jalta predstavlja jednu od najljepših i najrazvikanijih turističkih destinacija na čitavom Krimu.
- ↑ 1,0 1,1 „Ukaraine: Krym / Крим” (engleski). City population. Pristupljeno 17. 03. 2014.
- Službena stranica grada Arhivirano 2005-08-29 na Wayback Machine-u
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
