For faster navigation, this Iframe is preloading the Wikiwand page for Gusinje.

Gusinje

Izvor: Wikipedija

Gusinje

Osnovni podaci
Opština Gusinje
Stanovništvo
Stanovništvo ((2003)) 1704
Geografija
Koordinate 42°33′26″N 19°50′01″E / 42.557166°N 19.833666°E / 42.557166; 19.833666
Nadmorska visina 1014 m
Gusinje na mapi Crne Gore
Gusinje
Gusinje
Gusinje (Crne Gore)
Ostali podaci
Pozivni broj 051
Registarska oznaka GS


Koordinate: 42° 33′ 26" SGŠ, 19° 50′ 01" IGD
Gusinje, gradsko naselje u opštini Gusinje u Crnoj Gori. Prema popisu iz 2003. bilo je 1704 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2472 stanovnika).

Geografija

[uredi | uredi kod]

Gusinje se nalazi u neposrednoj blizini granice sa Albanijom, na ušću Vruje u reku Grnčar. Nalazi se u jugozapadnom delu Plavsko-Gusinjskog basena na oko 900 metara nadmorske visine, ispod strmih padina Prokletija sa juga i Visitora sa severa, na mjestu gdje se ukrštaju putevi iz tri ledničke doline. Nema bitan saobraćajno geografski položaj tako da je područje izrazite migracije stanovništva. Okruženo je visokim planinama i ima oštru klimu.

Kroz manje pristupačnu ali prelijepu dolinu Rapojana nekada je vodio važan karavanski put do Albanije. U njoj se nalazi kraško selo Oko Skakavice i 20 m visok vodopad Grlja na ulazu u kanjon. Inače su ti krajevi u podnožju Prokletija, kojima pripada i Gusinje, poznati po bogatstvu voda i izvora. Na svega 1,5 km od naselja, na nadmorskoj visini od 925 m, nalaze se Alipašini izvori, koji su vijekovima predstavljali nezaobilazan dio ovdašnjeg života. To je najveće stalno kraško vrelo u Crnoj Gori. Izvire na površini od preko 300 kvadratnih metara dajući tokom većeg dijela godine oko četiri kubna metra vode u sekundi.

Istorija

[uredi | uredi kod]

O Gusinju se malo zna iz ranijih vijekova. Po mišljenju Račkoga Dukljaninova župa Guisenio bit će da je Gusinje i njegov kraj. U 14 vijeku je u Plavskoj župi postojalo selo Gusino, bez sumnje današnje Gusinje.

Starije stanovništvo Gusinja su rano izagnali Klimente i zagospodarili onim krajem. Njih su od prije oko početka 18. vijeka napala i izagnala okolna plemena. Od tada su Gusinje naselili plavski muslimani i dr., i ono je postalo sjedište vlasti onog kraja. Ami Boue (Ami Boué, 1794-1881) je 1836. računao da Gusinje ima 300 domova srpskih i arnautskih, a Jurišić u polovini 19 vijeka nalazi, da je Gusinje imalo 400 domova, od kojih su četvrtina bili srpski.

U tursko doba Gusinje je vodilo trgovinu sa Skadrom, Peći i Mitrovicom. Čuveno je po oktobarskom vašaru. Kroz Gusinje i Plav je vodio stari put od Kotora i Skadra za Peć.

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Od kulturno istorijskih spomenika u Gusinju značajniji su crkva Svetog Đorđa, Vezirova džamija i crkva Svetog Antona u Dolji kod Gusinja.

Vezirova džamija u Gusinju

Crkva Svetog Đorđa u Gusinju podignuta je na mestu starijeg objekta, 1926. godine. Podignuta je prilozima ovdašnjeg pravoslavnog stanovništva. Crkva je jednobrodne osnove, zidana od neobrađenog pritesanog kamena. Pod je od kamenih ploča, a krovni pokrivač od sidra. Otvori imaju kamene okvire sa lučnim završecima. Ikonostas je rad Petra Čolanovića iz 1926. godine. Ikone su rađene u tehnici ulje na platnu. U crkvi je pedesetak štampanih ruskih knjiga, od kojih sedam iz XVIII vijeka.

Vezirova džamija je najstariji sačuvana džamija u Gusinju, sagradio ju je skadarski vezir Kara Mahmud Basatlija 1765. godine

Crkva Svetog Antuna u Dolji kod Gusinja građena je u periodu od 1933. godine do 1936. godine.

Demografija

[uredi | uredi kod]

U naselju Gusinje živi 1189 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 35,6 godina (34,3 kod muškaraca i 36,8 kod žena). U naselju ima 483 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,53.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Bošnjacima (prema popisu iz 2003. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Godina Stanovnika
1948. 2402 [1]
1953. 2555
1961. 2756
1971. 2695
1981. 2625
1991. 2472 2076
2003. 1704 3015
2011.


Etnički sastav prema popisu iz 2003.[2]
Bošnjaci
  
1175 68.95%
Muslimani
  
262 15.37%
Albanci
  
173 10.15%
Crnogorci
  
48 2.81%
Srbi
  
37 2.17%
Hrvati
  
1 0.05%
Makedonci
  
1 0.05%
nepoznato
  
1 0.05%


Reference

[uredi | uredi kod]
  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2003, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2005, COBISS-ID 8764176
  2. Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, septembar 2004, ISBN 86-84433-00-9
  3. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Podgorica, oktobar 2004, COBISS.CG-ID 8489488

Literatura

[uredi | uredi kod]

Spoljašnje veze

[uredi | uredi kod]
{{bottomLinkPreText}} {{bottomLinkText}}
Gusinje
Listen to this article

This browser is not supported by Wikiwand :(
Wikiwand requires a browser with modern capabilities in order to provide you with the best reading experience.
Please download and use one of the following browsers:

This article was just edited, click to reload
This article has been deleted on Wikipedia (Why?)

Back to homepage

Please click Add in the dialog above
Please click Allow in the top-left corner,
then click Install Now in the dialog
Please click Open in the download dialog,
then click Install
Please click the "Downloads" icon in the Safari toolbar, open the first download in the list,
then click Install
{{::$root.activation.text}}

Install Wikiwand

Install on Chrome Install on Firefox
Don't forget to rate us

Tell your friends about Wikiwand!

Gmail Facebook Twitter Link

Enjoying Wikiwand?

Tell your friends and spread the love:
Share on Gmail Share on Facebook Share on Twitter Share on Buffer

Our magic isn't perfect

You can help our automatic cover photo selection by reporting an unsuitable photo.

This photo is visually disturbing This photo is not a good choice

Thank you for helping!


Your input will affect cover photo selection, along with input from other users.

X

Get ready for Wikiwand 2.0 🎉! the new version arrives on September 1st! Don't want to wait?