Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red. Osnovali su ga sv. Robert, sv. Alberic i sv. Stjepan (Etienne) Harding, a ne kako se pogrešno misli sv. Bernard, reformiranjem benediktinaca, 1098. godine Citeaux. Najznačajniji doprinos za širenje Reda u Europi dao je sveti Bernard iz Clairvauxa u 12. stoljeću.

Odijelo im se sastoji od bijelog habita i crnog škapulara. Kad sudjeluju u korskoj molitvi i zajedničkoj liturgiji oblače bijelu široku kukulu.

U Hrvatsku su došli 1208. godine na poziv hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II., te u Topuskom osnovali cistercitsku opatiju. U 13. stoljeću još su osnovane opatije u Kutjevu i u Zagrebu na Dolcu. Sredinom 16. stoljeća cisterciti nestaju iz hrvatskih krajeva.

Od 1982. do 2007. godine cistercitska zajednica, osnovana od cistercitske opatije Wettingen-Mehrerau iz Bregenza u Austriji, postojala je u Jastrebarskom.

Cisterciti se javljaju i u Bačkoj na području Subotičke biskupije. Mađarski povjesničar Istvan Katona smatra da je opatija u Monoštoru bila cistercitska. ^[1].

Cisterciti na Wikimedijinoj ostavi

• Stranice reda cistercita
• Međunarodne stranice cistercita Arhivirano 2007-09-07 na Wayback Machine-u
• Cisterciti Italije Arhivirano 2008-03-12 na Wayback Machine-u, Certosa di Firenze
• Benediktinske stranice o cistercitima Arhivirano 2008-12-31 na Wayback Machine-u