Brod

Za ostala značenja, vidi Brod (razvrstavanje).

Brod je plovno sredstvo koje služi za prevoz robe i putnika (teretni i putnički brodovi), za vojne operacije na vodama (ratni brodovi), za ribolov (ribolovni brodovi), za obavljanje specijalnih poslova na moru i rekama (gliboderi, brodovi za polaganje kabela, istraživački brodovi i sl.) i za obavljanje različitih zadataka u vezi s plovidbom (tegljači, ledolomci, brodovi-svetionici itd.) Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju čamcima. Za razliku od splavova, brod, kao i čamac, ima koritast oblik koji mu daje uzgon potreban kako bi plutao na vodi.

Dijelovi broda

Svaki brod se sastoji od više međusobno spojenih dijelova koji čine cjelinu.

Prateći sliku mogu se izdvojiti slijedeći dijelovi broda:

pramac (na slici oznaka 1) - prednji dio broda
bulb-pramac (na slici oznaka 2) - nalazi se ispod pramca na vodenoj liniji broda a služi za stvaranje manjeg otpora valova koje pri kretanju broda uzrokuju uzrokuju pramac, krma i bulb
trup broda (na slici oznaka 4) - čini ga skelet (rešetkasta konstrukcija sastavljena od odgovarajučih nosača i profila što ovisi o vrsti broda) i oplata (oplata je s vanjske i unutarnje strane učvršena na odgovarajući način u ovisnosto od vrste broda na skelet). Unutrašnjost brodskog trupa podijeljena je po visini na palube, a po dužini na poprečne pregrade, a njihova je uloga da podijele brod na potrebne površine, povećaju krutost i čvrstoću broda i u slučaju prodora vode u brod spriječe poplavljivanje cijelog broda i njegovo potonuće.
pogonski vijak (na slici oznaka 5)- sa pogonskim postrojenjem pogoni brod pri kretanju (iza vijka nazire se kormilo broda)
krma (na slici oznaka 6) - stražnji dio broda ispod kojeg je smješten pogonski dio broda
nadgradnja (na slici oznaka 8) - je sve ono što se na brodu nalazi iznad palube. Ako se nadgradnja pruža od jedne do druge bočne strane broda naziva se nadgrađe a ako je uže onda se naziva palubna kućica. U pravilu na najvišem nadgrađu se nalazi brodski komadni most sa komandnim uređajima za upravljanje brodom. Nadgrađe pridonosi povečanju čvrstoće broda.
paluba (na slici oznaka 9)
ugradnja - svi dijelovi na i u brodu koji ne doprinose povećanju čvrstoće broda (unutarnje obloge, stropovi, podovi, čvrsto ugrađeni namještaj...)
pogonski dio - svi dijelovi koji omogućavaju brodu kretanje (npr. kod motornog broda tu spada motor, vod vratila i brodski vijak)
pomoćni uređaji - svi oni uređaji strojevi i instalacije koji za pomoćne djelatnosti strojarnice i palube (agregati za električnu struju, razne pumpe, pogon sidra, kormilarnica, vodovodne, električne instalacije isl.)
pokretna oprema - navigacijska oprema, sigurnosna oprema, strojarska oprema...

Osnovne značajke i dimenzije broda

U osnovne značajke broda spadaju:

vlastita masa - Izražava se u tonama.
deplasman - Izražava se u tonama.
istisnina - Izražava se u m³.
nosivost - Izražava se u tonama.
prostornost - Izražava se u m³, a može se izraziti i u registarskim tonama.

U osnovne dimenzije broda spadaju:

dužina broda
- dužina preko svega - dužina mjerena između dviju krajnih nepokretnih točaka broda
- dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti
- dužina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
širina broda
- širina preko svega - širina mjerena između dviju krajnjih nepokretnih točaka na bokovima broda
- širina na konstrukcijskoj vodenoj crti
- širina na konstrukcijskoj vodenoj crti pri najmanjem gazu
visina broda
- najveća visina - visina mjerena između donjeg dijela kobilice i najviše nepokretne točke na brodu (vrh dimljaka, jarbola, komandnog mosta)
- konstrukcijska visina - visina mjerena od gornjeg ruba kobilice do donjeg ruba oplate mjereno na glavnom rebru broda
gaz broda
- najveći gaz - mjeri se od najnižeg dijela brodskog trupa do konstrukcijske vodene crte na mjestu gdje je brod najviše uronjen
- gaz na pramcu
- gaz na krmi
- najmanji konstrukcijski gaz
- najveći konstrukcijski gaz
nadvođe broda - mjeri se od konstrukcijske vodene linije do ruba oplate palube mjereno na glavnom rebru

Podjela brodova

Brodovi se mogu podijeliti na više načina, a najčešće od njih su podjela prema namjeni broda, prema području plovidbe, prema materijalu od kojeg su izgrađeni i prema vrsti pogona.

Podjela brodova prema namjeni

Prema namjeni brodovi se dijele na:

trgovačke brodove - namijnjeni za prijevoz putnika i robe
- teretni brodovi - namijenjeni prijevozu isključivo raznih vrsta tereta
- putnički brodovi - namijenjeni prijevozu putnika (mogu biti izletnički ili linijski brodovi)
- putničko-teretne brodove
ratne brodove - namijenjeni su za pomorsko ratovanje i pomorske operacije
- glavni ratni brodovi - nosači aviona, krstarice, razarači, podmornice, minopolagači, minolovci, torpedni čamci, patrolni brodovi, desantni brodovi...
- pomoćni ratni brodovi - brodovi tankeri, matični brodovi, brodovi radionice, prateći brodovi...
specijalni brodovi - namijenjeni za posebne poslove i zadatke - ribarski brodovi, tegljači (remorker), ledolomci, trajekti, jahte, jedrilice, brodovi-svjetionici, brodovi za polaganje kabela, brodovi-dizalice (vidi "Veli Jože")

Podjela brodova prema području plovidbe

Prema području plovidbe brodove možemo podijeliti na:

brodove za plovidbu morem
- brodove male obalne plovidbe
- brodove velike obalne plovidbe
- brodove duge plovidbe
brodovi za plovidbu unutarnjim vodama
- riječne brodovi
- jezerske brodovi
- kanalske brodovi

Podjela brodova prema materijalu od kojeg su izgrađeni

Prema materijalu od kojeg su izgrađeni brodove možemo podijeliti na:

drvene brodove
čelične brodove
kompozitne brodove
betonske brodove
brodove od aluminija i njegovih legura
brodove od plastičnih masa.

Podjela brodova prema vrsti pogona

Prema vrsti pogona brodove možemo podijeliti na:

jedrenjake - za pogon koriste vjetar koji djeluje na jedra
parobrode - za pogon koriste parni stapni stroj
motorne brodove - brodovi sa Diesel motorom i brodovi sa parnim ili plinskim turbinama
brodove na električni pogon - za pogon koriste elektromotore koji se napajaju iz akumulatora, (npr. podmornice)

Povijesno su značajni i brodovi (prvenstveno ratni) na vesla. Osim toga, postoje i brodovi s kombiniranim pogonom, na pr. klasična podmornica ima za vožnju po površini Diesel-motor, u zaronjenom stanju koristi elektromotore; česte su i kombinacije jedra i Diesel-motora.