Henri Matisse
Izvor: Wikipedija
| Henri Matisse | |
|---|---|
| fovizam, modernizam, impressionizam | |
 Fotografija Henria Matissea; autor: Carl Van Vechten, 1933 | |
| Biografske informacije | |
| Rođenje | Henri-Émile-Benoît Matisse 31. 12. 1869. Le Cateau-Cambrésis, Nord |
| Smrt | 3. 11. 1954. (dob: 84) Nice, Alpes-Maritimes |
| Nacionalnost | francuska |
| Profesionalne informacije | |
| Obrazovanje | Académie Julian, William-Adolphe Bouguereau, Gustave Moreau |
| Opus | |
| Polje | slikanje, grafika, kiparstvo, kolaži |
| Pokrovitelji | Gertrude Stein, Etta Cone, Claribel Cone, Michael i Sarah Stein, Albert C. Barnes |
| Znamenita djela | |
Žena sa šeširom (Madame Matisse), 1905
u muzejima:
| |
| Influencija | |
Od
| |
Henri Matisse (Le Cateau-Cambrésis, 31. 12. 1869. — Nice, 3. 11. 1954.), francuski slikar, grafičar, kipar i dekorater
Napustio je pravnu karijeru i s 22 godine otišao u Pariz učiti slikarstvo u ateljeu Gustava Moreaua u čijoj se radionici okupila gotovo većina tadašnjih mladih slikara koji su poslije činili pokret fovizma. Uz Matissea, bili su tu i André Derain, Maurice de Vlaminck, Georges Braque, Raoul Dufy i mnogi drugi. Taj naraštaj slijedio je prije svega svoj instinkt.
Od impresionističkog luminizma putovalo se u područje čistog kolorita. Nastup mladih slikara izazvao je negodovanje i šire publike i kritičara. Dočekivali su ih s porugom kao što su bili dočekivani svi novatori francuske umjetnosti. Fovizam je kao pokret trajao samo nekoliko godina. Nakon toga članovi skupine počeli su slijediti i druge pravce. Najznačajnija Matisseova slika toga razdoblja je kompozicija Ples . Već u tom djelu dolaze do izražaja bitna svojstva Matisseova opusa, plošni tretman, zatvorene obojene površine bez tonskih prijelaza te izrazit smisao za pokret i krivulju što se postupno preobražava u arabesku. U intimnom interijeru likovi su prikazani s vazama i cvjetnim aranžmanima te bogatom šarenom tapetom koja ih uokviruje. Potaknuti su putovanjima u Maroko kao i egzotičnim krajolicima iz Tangera. Svjetski ugled Matisse stječe u Njemačkoj i Americi, a osobito u Rusiji. U kasnijim djelima sve se više usredotočuje na mrtve prirode te aranžirano cvijeće i voće. Majstora boje povremeno su privlačili radovi u plastici, litografije i keramika.
Matisse je nastavio tradiciju velikog francuskog slikarstva u novoj, suvremenijoj varijanti. I francuska slikarska mladež i stranci koji su hrlili u Pariz, u tu slikarsku Meku, bili su oduševljeni njegovim mislima. Utjecaj Matisseova slikarstva na Europu i svjetsko slikarstvo bio je već tih godina golem, a tako je ostalo i do danas.
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
