Amharec
Izvor: Wikipedija
`Am ha-aretz (עם הארץ ʿam ha-aretz, plural ʿammei ha-aretz(ot) - doslovno "ljudi zemlje", seoski svijet) je hebrejski pojam za niže slojeve stanovništva. Ima negativnu konotaciju.
»Amharec« je u 1. veku bio naziv za najniži sloj gradskog lumpenproletarijata i potlačenih seljaka, koji su stajali su u oštroj opoziciji prema farizejima i njihovim sljedbenicima. Oni su bili niža klasa iskorijenjena ekonomskim razvitkom. Stajali su ekonomski i društveno izvan židovskog društva koje je bilo integrirano u cjelinu Rimskog carstva. Mrzili su farizeje a ovi su njih prezirali.[1] Karakteristična je za taj stav Talmudska izjava rabi Akibe, uglednog farizeja koji je sam potekao od proletera:
»Kad sam bio još običan neuk čovjek amhareca običavao sam govoriti: Kad bih mogao zgrabiti učenog čovjeka, ugrizao bih ga kao magarac.« Talmud nastavlja: »Rabi, reci poput psa, magarac ne ujeda«, i Akiba odgovara: »Kad magarac ujede on obično žrtvi slomi kosti, dok pas zagrize samo u meso«.[2]
Talmudski učenjak rabi Eliezer o njima piše:
»Da nas obični ljudi ne trebaju zbog ekonomskih razloga, oni bi nas odavno poklali... Neprijateljstvo obične osobe prema učenom čovjeku čak je dublje nego neprijateljstvo neznabožaca prema Izraelićanima ... Šest je stvari točno za običnu osobu: ne smijemo se pouzdati u običnu osobu kao svjedoka niti od nje prihvatiti svjedočenje, ne smijemo joj povjeriti tajnu niti je postaviti za štićenika siročeta niti za povjerenika novčanih sredstava u dobrotvorne svrhe, ne smijemo ići na putovanje u njenom društvu niti joj reći ako smo nešto izgubili.« [3]
Navedeni pogledi pokazuju s kakvom su se mržnjom farizeji suprotstavljali amharecu, ali isto tako kakvom je gorčinom običan čovjek mogao mrziti učene ljude i njihove sljedbenike.[4] Mržnja i nada ugnjetenih masa, prouzrokovane bijedom njihove društveno-političke situacije, pokretale su razna revolucionarna gibanja, od političkog djelovanja do mesijanskih pokreta. Bez obzira da li je eshatološko očekivanje imalo više društveni, politički ili religiozni sadržaj, ono je postalo jače sa rastućim ugnjetavanjem i djelotvornije »što dublje silazimo u neuke mase do takozvanih amhareca, kruga onih koji su iskusili sadašnjost kao ugnjetavanje i koji su se stoga morali uzdati u budućnost za ispunjenje svih svojih želja.«[5]
- ↑ Erich Fromm, Dogma o Kristu (scribd)
- ↑ Talmud, Pesachim 49b.
- ↑ Talmud, Pesachim, 48b.
- ↑ Usp. Friedlander, Die religiosen Bewegungen innerhalb des Judentums im Zeitalter Jesu (Religijski pokreti u židovstvu u Isusovo doba), Berlin, 1905.
- ↑ M. Dibelius, Die urchristliehe Vberlieferung von Johannes dem Taufer, Stuttgart 1911, str. 130.
- Am ha’aretz Arhivirano 2012-03-21 na Wayback Machine-u, by Rabbi Julian Sinclair, October 28, 2008.
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
