Republika Altaj
Izvor: Wikipedija
| |||||
 Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
| Glavni grad | Gorno-Altajsk | ||||
| Površina - ukupno |
38. po veličini - 92.600 km² | ||||
| Stanovništvo - Ukupno |
79. po veličini - 202.947 (2002.) | ||||
| Politički status | [[(({pol stat poveznica))}|Republika]] | ||||
| Federalni okrug | [[(({federalni okrug))} federalni okrug|Sibirski]] | ||||
| Privredna regija | Zapadnosibirska | ||||
| Službeni jezici | ruski, altajski | ||||
| Glava Republike (Глава Республики) |
Aleksandr Vasiljevič Berdnikov (Александр Васильевич Бердников) | ||||
| Predsjednik vlade (Председатель правительства) |
... | ||||
| Zakonodavno tijelo | El Kurultai | ||||
| Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти) |
Ivan Itulovič Belekov (Иван Итулович Белеков) | ||||
| Himna | Himna Altajske Скачать | ||||
| Automobilska oznaka | 04 | ||||
| Vremenska zona |  Omsko vrijeme (UTC + 6/+7) | ||||
Altaj, ili zvanično Republika Altaj, poznata i kao Republika Gornji Altaj, je republika u sastavu Ruske federacije. Ima površinu od 92.600 km². Ima 202.947 stanovnika. Nalazi se u samom centru Azije, gde se spajaju ruska tajga, stepe Kazahstana i polupustinje Mongolije. Šume pokrivaju 25% teritorija. Najveće reke su Katun i Bija. Postoji više od 7.000 jezera sa ukupnom površinom od 700 km². Najveće jezero je Teleckoje jezero, koje je dugo 80 kilometara i 5 kilometara široko. Najveća duvina tog jezera je 325 metara. Republika se nalazi unutar planinskog sistema Altaj. Postoje mineralni izvori u planinama Altaja. Na Altaju se nalazi i mnogo glečera. Što se tiče rudnog bogatstva raspolaže se sa zlatom, srebrom, litijumom, gvozdenom rudom. Na nižim predelima klima je umereno kontinentalna. Rusi čine 57.4% stanovništva, Altajci 30,6%, a Kazaci 6%.
Republika Altaj važan je objekt i unutar domaćeg i međunarodnog turizma. Interes za atrakcije Altaja pokazuju i domaći stanovnici i turisti iz drugih regija i zemalja, od kojih su mnogi izravno ili neizravno uključeni u turističku industriju regije. Turizam ima ogroman potencijal zahvaljujući netaknutim kutovima prirode u kombinaciji s povijesnim spomenicima i kulturnim znamenitostima Gorno-Altaiska i cijele Altajske oblasti.[1]
- ↑ „Glavne atrakcije Altaja”. Pristupljeno 26.8.2022.(ru)
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
