Švapska liga
Izvor: Wikipedija
Švapska liga ili Švapski savez (njemački: Schwäbischer Bund) je bila unija slobodnih carskih gradova, kneževina i vojvodstava osnovana po nalogu cara Fridrika III. 14. veljače 1488 je na Reichstagu u Esslingenu. Osnivanje lige su poduprli Bertold von Henneberg-Römhild, kao i nadbiskup od Mainza Ovo ime se ne odnosi na prijašnje lige (one osnivane 1331, 1376 ) budući da su one bile unije gradova s jedinim ciljem obrane od kneževstava , prvenstveno grofova od Württemberga i carskih vitezova. U novoosnovanoj lizi, nekadašnji suparnici su surađivali u svrhu novih ciljeva: održavanju mira u carstvu i obuzdavanju ekspanzije bavarskih vojvoda iz dinastije Wittelsbach . Švapska liga je imala redovita zasjedanja, održavala svoje sudove te imala stajaću vojsku od 1200 konjanika i 12000 pješaka. [2]
Nakon smrti vojvode Eberharda V od Württemberg 1496. , liga nije proizvela nijednog općeprihvaćenog vođu. Nakon poraza u ratu sa Švicarcima iz 1499, te definitivnog poraza agresivnih Wittelsbacha 1504. glavni ciljevi lige su bili postignuti. Zadnji veliki ilj je bilo je rušenje Ulricha od Württemberga, čiji su posjedi prodani caru Karlu V.
Protestanska reformacija u 16. stoljeću izazavala je podjelu unutar lige te je njezin utjecaj izblijedio.[3]
Švapski savez gradova je bio savez slobodnih carskih gradova iz 1331:
Aalen- Augsburg
Biberach
Bopfingen
Dinkelsbühl
Donauwörth
Esslingen
Giengen
Heilbronn
Isny
Kaufbeuren
Kempten
Leutkirch
Lindau
Memmingen- Nördlingen
Pfullendorf
Ravensburg
Reutlingen
Schwäbisch Gmünd
Schwäbisch Hall
Überlingen
Ulm
Wangen
Weil
Wimpfen
_COA.svg){kind=small}
kojem su se 1340 pridružili grofovi od Württemberga i Hohenberga
Godine 1488 Städtebund se ponovno ujedinila sa većim regionalnim sila, kako bi oblikovali novu ligu uključujući i carske gradove iz lige osnovane 1331 zajedno sa :
Žigmund, grof od Tirola i nadvojvoda bliže Austrije , kojeg su slijedili nadvojvoda Maksimilijan I. Habsburški godine 1490
Eberhard V, grof od Württemberga (uzdignut 1495 za vojvodu ), kojeg je godine 1496 naslijedio vojvoda Eberhard II
Njima su se do 1489 pridružili sljedeći prinčevi:
Fridrih II Hohenzollern, Princ-Biakuop of Augsburg
Christopher I, markgrof od Badena
Georg Friedrich Hohenzollern, markgrof od Brandenburg-Ansbacha- Siegmund of Hohenzollern, Margrave of Brandenburg-Bayreuth
Bertold von Henneberg-Römhild, nadibiskup Mainza i izborni knez
Ivan II od Badena, nadbiskup Triera i izborni knez
proširen nakon 1500 sa bivšim suparnikom:
Albert IV of Wittelsbach, vojvoda Bavarske Muhena-Munich, vojvoda ujedinjene Bavarske 1503.
Baden i Württemberg su 1512 napustili ligu kojoj su se pak pridružili prinčevi-biskupi od Bamberga i Eichstätta nakon kojih su došli:
Filip I, grof od Hessena (1519)
Louis V od Wittelsbacha o, izborni knez kao i- Otto Henry i Filip od Wittelsbacha,
Knrad II von Thüngen, Princ-biskup od Würzburga godine 1523 te napokon
Matthäus Lang von Wellenburg, Princ-nadbiskup od Salzburga in 1525.
- ↑ Horst Carl: Der Schwäbische Bund 1488–1534. Landfrieden und Genossenschaft im Übergang von Spätmittelalter zur Reformation. Leinfelden-Echterdingen, 2000; ISDN 3-87181-424-5. p. 453
- ↑ R.G.D. Laffan, "The Empire under Maximilian I", in The New Cambridge Modern History, vol. I 1975:198.
- ↑ Laffan 1975:198.
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
