Češka i Slovačka Federativna Republika Česká a Slovenská Federativní/Federatívna Republika ←   1990. – 1992.   →     → Zastava Grb Geslo: Pravda vítězí / Pravda víťazí Himna: "Kde domov můj?" • "Nad Tatrou sa blýska" Glavni grad Prag Jezik/ci češki, slovački Vlada Federalna parlamentarna republika Predsjednik  - 1990. – 1992. Václav Havel Premijer  - 1990. – 1992. Marián Čalfa  - 1992. Jan Stráský Historija Hladni rat  - Baršunasta revolucija 1989.  - Uspostavljena 23. travnja 1990.  - Raspad 31. prosinca 1992. Površina  - 1992. 127.900 km² (49.382 mi² ) Stanovništvo  - 1992. (procjena) 15.600.000       Gustoća 122 /km²  (315,9 /mi² ) Valuta čehoslovačka kruna Pozivni broj +42 Danas dio  Češka  Slovačka

Češka i Slovačka Federativna Republika (ČSFR; češki: Česká a Slovenská Federativní Republika (ČSFR), slovački: Česká a Slovenská Federatívna Republika (ČSFR)) je bio službeni naziv Čehoslovačke od 23. travnja 1990. godine do njezina raspada 31. prosinca 1992. godine, kada nastaju nezavisne Češka i Slovačka.

Od komunističkog puča 1948. godine pa do Baršunaste revolucije 1989. godine, Čehoslovačka je bila pod strogom vladavinom Komunističke partije Čehoslovačke. Od 1960. godine i novog ustava, službeni naziv zemlje bio je Čehoslovačka Socijalistička Republika. Međutim, nakon reformske Baršunaste revolucije, koja je de facto označila raskid s komunizmom, novoizabrani predsjednik Václav Havel je najavio kako će se pridjev "socijalistička" ukloniti iz imena države. Određena logika nalagala je da se ime države vrati na izvorno Čehoslovačka Republika (češki i slovački: Československá republika (ČSR)), međutim takva je solucija izazvala negodovanje slovačkih političara. Inicijalno kompromisno rješenje bio je Ustavni zakon 81/1990, donesen i stupio na snagu 29. ožujka 1990. godine, kojim je ime države postalo Čehoslovačka Federativna Republika (ČSFR; češki: Československá federativní republika (ČSFR), slovački: Česko-slovenská federatívna republika (ČSFR)). Tim je nazivom eksplicitno priznat federalni karakter države.

Međutim, čak je i ta solucija, iako kompromis, dovela do problema. Naime, činjenica da su Slovaci u svojoj varijanti naziva (Česko-slovenská) stavili spojnicu izazvala je negodovanje češke i konflikt koji će ostati zapamćen kao "rat spojnicom" (češki/slovački: pomlčková válka/vojna). Česi su se ovakvoj varijanti mahom protivili jer je podsjećala na službeni naziv države u vrijeme druge republike, koja je izdržala samo godinu dana prije nego je potpuno rascijepljena od strane Trećeg Reicha. Nakon razvoja konflikta, novi kompromis bio je Ustavni zakon 101/1990, donesen 20. travnja, a stupio na snagu 23. travnja 1990. godine, a kojim je ime države postalo Češka i Slovačka Federativna Republika, priznajući tako jednak status obaju federalnih jedinica.

Novi naziv kršio je pravila češkog i slovačkog pravopisa, no kako su tenzije između dvaju zemalja rasle, naziv države postao je praktički nebitno pitanje. S obzirom da je novi kompromis bio nemoguć, naziv je ostao nepromijenjen. Ustav iz 1960. ostao je na snazi kao privremeno rješenje, ali uz velike izmjene kako bi se eliminirao njegov komunistički karakter. Izrada novog ustava još uvijek je trajala kada se, 31. prosinca 1992. godine, ČSFR raspala na Češku i Slovačku.

• (cz) (sk) Transcription of Federal Assembly proceedings when adopting 81/1990.