Luka Lazarević

mmádu

ụdịekere	nwoke
ụbọchị ọmụmụ ya	1774
Ebe ọmụmụ	Svileuva
Ụbọchị ọnwụ ya	29 Eprel 1852
Ebe ọ nwụrụ	Šabac
ọrụ ọ na-arụ	revolutionary, Eastern Orthodox priest
okpukpere chi/echiche ụwa	Serbian Orthodox Church
ọkwa agha	voivode
conflict	Battle of Mišar

Luka Lazarević (Serbian Cyrillic: Лука Лазаревић; 1774[[1852]]), nke a maara dị ka Pop-Luka (Поп-Лука), bụ onye ụkọchukwu Ọtọdọks nke Serbia na vojvoda (ọchịagha) nke sonyere na Nnupụisi Serbia Mbụ (1804[[13) nke Mgbanwe Serbia megide Alaeze Ukwu Ottoman . N'ịbụ onye a họpụtara dị ka onye ụkọchukwu mgbe ọ dị obere, a kọwara Lazarević dị ka onye na-agba ịnyịnya na-agba ọsọ, nke na-eyi égbè nke sonyeere ndị nnupụisi Serbia n'ọgụ ha megide ndị Janissaries (Dahije) na-enupụ isi iji bọọ nwa nwanne ya ọbọ. O gosipụtara ike ngwa ngwa na n'oge nnupụisi megide ndị Ottoman malitere, a họpụtara ya dị ka onye isi nke otu na ọdịda anyanwụ Serbia. N'ị sonye n'agha niile a ma ama na mpaghara ahụ, mmegide Ottoman manyere ya na ndị isi ndị ọzọ ịgbapụ na mba ahụ. Ọ laghachiri Serbia na 1832 mgbe ọtụtụ afọ gachara na Russia, ma rụọ ọrụ maka gọọmentị Serbia (nke na-achị onwe ya ugbu a) n'afọ ndị ikpeazụ ya.

A mụrụ Lazarević na Svileuva, na Šabac nahiya nke Sanjak nke Smederevo (nke bụ Serbia ugbu a). Aha nna ya bụ Todor, aha nne ya bụ Jevrosima. A nabatara aha nna ya site n'aka nwanne nna ya Lazar. [1] Dị ka nwatakịrị, e zigara ya Syrmia, n'oge ahụ akụkụ nke ndị eze Habsburg, ebe ọ gụrụ akwụkwọ afọ atọ na ọkara. Mgbe ọ laghachiri n'ụlọ ma lụọ di, bishọp Danilo nke Valjevo họpụtara ya ka ọ bụrụ ụkọchukwu na 1796 [1] ma nye ya nlekọta nke obodo Ljutice na Koceljeva. Nwunye ya nwụrụ mgbe afọ asaa nke alụmdi na nwunye gasịrị, a hapụrụ ya ka ọ na-elekọta ụmụ ha nwoke abụọ, Mihailo na Kuzman.

N'ịbụ onye a kọwara dị ka onye na-eme ihe nkiri, Lazarević na-eyi égbè ma bụrụ nnukwu onye na-agba ịnyịnya. Nwa nwanne nna Lazarević bụ Ranko, nwa Lazar, [1] bụ knez (onye isi obodo Ndị Kraịst) na mpaghara Tamnava. [2] Mgbe ndị Janissary nọ na sanjak na ndị Turks nọ n'ógbè ahụ na-eguzosi ike n'ihe nye Sultan, Ranko kwadoro nke ikpeazụ. Ndị Serbia kwadoro Alaeze Ukwu ahụ bụ ndị Janissaries wakporo; Bego Novljanin onye nọ na Šabac gburu Ranko na mbido 1800. Luka Lazarević na-echere oge maka ịbọ ọbọ. [1] A sịrị na Lazarevick bụ onye agha karịa onye ụkọchukwu. [1]

Mgbe nnupụisi megide Dahije na Šumadija malitere na mbido 1804, Lazarević sonyeere ndị nnupụise. Nnupụisi ahụ gbasara na Kolubara, na Jakov Nenadović si Valjevo ruo Šabac. N'oge dị mkpirikpi, Lazarević ghọrọ otu n'ime ndị isi agha n'òtù ahụ, ma mesịa bụrụ onye ndú nke Tamnavci na Posavci nke Šabac (ndị nnupụisi si n'ógbè Tamnava na Posavina na Šabac nahiya). Mgbe a ga-ahọpụta onye ndú nkịtị nke ndị nnupụisi Šabac, n'oge Mateja Nenadović chụpụrụ ọkwa ahụ (nwanne nna ya Jakov nyere iwu n'ebe ugwu ọdịda anyanwụ Valjevo nahiya), onye ndú nnupụnụ kachasị elu Karađorđe jụrụ Tamnavci na Posavci onye ọ ga-ahọrọ. N'otu, ha họọrọ Lazarević. Petar Moler gburu afụ ọnụ ya, ya na Jakov na ndị ọzọ gara Užice. Mgbe ahụ ọ lụrụ Danojla si Jadar, na bishọp Antim nke Valjevo lụrụ ha dị ka kum ya.

Site na 1805, mgbe ndị nnu pụ isi lụrụ ọgụ maka nnwere onwe, megide Alaeze Ukwu Ottoman, Lazarević nwere ọtụtụ mmeri dị mkpa nke o ji obi ike lụọ ọgụ na vojvoda akọ na ikike. [1] Na 18 Jenụwarị [O.S. 6 Jenụwar' Jakov Nenadović na Luka Lazarevick malitere nnọ chibido nke Šabac, ebe Karađorđe hapụrụ Belgrade iji sonyere ha; n'ụzọ Karađordje mụtara na ndị agha Ottoman Bosnian na-agafe Drina ma si otú ahụ na-alụ ọgụ ozugbo na Jenụwar: Lazarevics na Jenụl 29 .

Ọ fọrọ nke nta ka e gbuo ya n'Agha nke Mišar (Ọgọst 1806), mana o nyere aka na mmeri ahụ; Karađorđe nyere Lazarević iwu ka o zoo n'ime ọhịa na ndị agha ịnyịnya, na ụda nke egbe ya, banye n'azụ ndị agha Ottoman. N'etiti agha ahụ, Lazarević mara ọchịagha Ottoman Bosnian Mehmed-beg Kulenović aka ka ọ lụọ ọgụ nke pụtara dị ka onye mmeri, Mehmed- Beg Kulenovick ka ndị nnu pụ ịsị Serbia gburu site na ndị na-agba ọsọ na-eso Lazarevick bụ ndị jisiri ike gbalaga n'ime ọhịa. Ndị agha Ottoman e bibiri lara n'iyi laghachiri na Šabac, ebe e zigara Lazarević na Provačka Ada maka ọgwụgwọ.

Mgbe ndị Ottoman nyefere Šabac n'aka ndị nnupụisi Serbia na 2 February [O.S. January] , Karađorđe hapụrụ Lazarević dị ka ọchịagha na 1,000 ndị agha. Dị ka onye nlekọta nke Šabac, ọ rụrụ ọrụ n'imezu iwu n'obodo na distrikti, mgbe ụfọdụ ọ na-ekpe ikpe na onye majie ma tinye ikpe n'ime usoro ahụ. [1]

Lazarević duziri agha n'etiti Šabac na Loznica, na Užice ọ bọrọ ọbọ maka nwa nwanne ya nwoke Ranko. Ọ lụkwara ọgụ n'akụkụ nke ọzọ nke Drina, na Glavice n'elu Bijeljina (ebe Meho Orugdžić dara), n'etiti Zvornik na Srebrenica, ma bibie ndị agha Ottoman na-agafe Sarajevo. Mmeri e meriri na Čegar (May 1809) kwụsịrị mmeri ahụ. [1]

Onye na-ede uri na onye guslar Filip Višnjić (1767ń1834) de pụtara agha Lazarević kachasị ama dị ka Loznica (Ọktoba 1810), ebe ọ we ghaara ikike nke obodo ahụ n'aka ndị Ottoman, na Novo Selo na Krstovdan, ebe ọ gburu Pejzo Mehmed-Aga. Abụ uri nke onye nke ikpeazụ ahụ na-eto obi ike ya, ma kọwaa ya dị ka ezigbo onye na-eme atụmatụ. [1]

Mgbe e meriri ya na Ravnje (August 1813) na mgbochi nke nnu pụ isi ahụ, Lazarević, dị ka ọtụtụ ndị isi ndị ọzọ, hapụrụ Serbia. Ndị Austria duuru ya gaa Judenburg na Styria, ebe o si gaa Alaeze Ukwu Russia, ebe ọ nọrọ ruo 1832 mgbe ọ lagha chiri n'ihe ghọrọ Principality of Serbia mgbe Uprising nke Abụọ nke Serbia (1815), nke Miloš Obrenović (onye ọchịagha mgbanwe ibe ya, onye nyere iwu ka e gbuo Karađorđe) chịrị. Prince Miloš kwadoro ezumike nká nke 250 thalers na 6 Machị [O.S. , ma were ya n'ọrụ dị ka onye otu onye majie Šabac. N'afọ 1842 ọ ghọrọ onye otu Council nke steeti. N'ihi ịka nká na adịghị ike site na ọnyá iri na anọ ya, ọ lara ezumike nká ma biri n'ụlọ ya na Šabac. [1]

Lazarević nwụrụ na 5 Mee [O.S. , e lie ya na nsọpụrụ kachasị elu n'echi ya n'akụkụ Chọọchị Šabac [sr]. Nkume ili ya gụnyere amaokwu nke onye na-ede uri Jovan Ilić (1824 Tian1901). [1]

Lazarević nwere ntutu isi ojii, ọkpụkpụ na-enweghị isi, ọ dị ngwa, okwu ole na ole; ọ dị ndụ, dị ike, dị n'usoro, dị nkọ; naanị n'ebe ndị na-eto eto nọ ma na-ege ndị agadi ntị. N'ime ndị ọchịagha niile, ọ kacha kwanyere Petar Dobrnjac na Milenko Stojković ùgwù. Ọ kpọrọ "Turks" (Ndị Alakụba) nke Bosnia asị, mana ọ kpọrọ ha ndị dike ka ukwuu karịa ezigbo ndị Turkey. Ọ bụ ezie na ọ bụ onye a ma ama na onye a na-asọpụrụ, ọ dịghị mgbe ọ na-eme ụdị ọchịchị aka ike ọ bụla, ọ chọghịkwa akụ na ụba. Ọbụna n'oge agadi, o bu égbè, mma agha, na égbè abụọ.

E nwere uri epic nke gụnyere Luka Lazarević dị ka isi na akụkọ ahụ (dị ka Luka Lazarewić i Pejzo nke Višnjić). E nwere okporo ámá ndị a gụrụ aha ya na Belgrade, Novi Sad, Niš, Knjaževac, Koceljeva, Vladimirci, na ndị ọzọ. Okporo ámá dị na Belgrade nwere ihe ncheta ncheta. A gụnyere àgwà ya na ihe nkiri TV nke akụkọ ihe mere eme Vuk Karadžić (1987).

Àtụ:Cnote2 Begin Àtụ:Cnote2 Àtụ:Cnote2 End

• Ndepụta nke ndị na-eme mgbanwe na Serbia

• Király (1982). War and Society in East Central Europe: The first Serbian uprising 1804-1813. Brooklyn College Press. ISBN 978-0-930888-15-2. 
• Milićević (1888). Поменик знаменитих људи у српскога народа новијега доба (in Serbian). Srpska kraljevska štamparija, 287–292. 
• Nenadović (1903). Život i dela velikog Đorđa Petrovića Kara-Đorđa Vrhovnog Vožda, oslobodioca i Vladara Srbije i život njegovi Vojvoda i junaka: Kao gradivo za Srbsku Istoriju od godine 1804 do 1813 i na dalje (in Serbian). Sloboda, 645–652. 
• Gavrilović (1904). Crte iz istorije oslobođenja Srbije (Serbian).

Àtụ:Serbian revolutionariesÀtụ:Education Ministers of Serbia