West Virginia

Nadimak: Mountain State
Glavni grad	Charleston
Najveći grad	Charleston
Guverner	Jim Justice (Republikanska stranka)
Službeni jezik	engleski
Površina	62.809 km²
- kopno	62.436 km²
- voda	376 km²
Stanovništvo (2000.)
- broj	1.808.344
- gustoća	28,8//km²
Proglašenje saveznom državom SAD-a
- datum	20. lipnja 1863.
- poredak	35.
Vremenska zona	Eastern: UTC-5/-4
Zemljopisna širina	37°10'N - 40°40'N
Zemljopisna dužina	77°40'W - 82°40'W
Širina	210 km
Dužina	385 km
Visina
- najviša	1482 m
- najniža	73 m
Kratice
- poštanska	WV
- ISO 3166-2	US-WV
Internetska stranica	www.wv.gov

Zapadna Virginia (izv. West Virginia), 35. država u SAD-u nastala 20. lipnja 1863. Prostire se glavnim dijelom na gorju Allegheny i Appalachian nižim predjelima prema rijeci Ohio na n.e. SAD-a. Ima površinu od 62.758km² (24.231 četvornih milja) i ima 1.808.344 stanovnika (2000). Glavni i najveći grad je Charleston. zapadna Virginia graniči s državama Kentucky, Maryland, Ohio, Pennsylvania i Virginia.

Istok zemlje je planinski u kojem se sa sjeveroistoka prema jugozapadu protežu planine Allegheny, dok prema zapadu teren postaje niže. najviši vrh je Spruce Knob, visok 1.482 m (4.863 stope). S gorja na istok teku rijeke Guyandotte i New i Elk koje formiraju Kanawhu, i ulijevaju se u Ohio koji čini zaapdnu granicu države. Uz njih ističu se i Greenbrier, Potomac i Monongahela. Najveća jezera su Tygart Lake s istoimenim državnim parkom i Bluestone Lake na New Riveru kod Hintona.

Rudarstvo (ugljen) je najvažnija industrijska grana Zapadne Virginije, a slijede ga stočarstvo, kemijska proizvodnja, staklarstvo i turizam.

Jedino domorodačko pleme Indijanaca čiji je dom bila Zapadna Virginia, bijahu danas nestali Moneton, dok su od drugih plemena na njezinom tlu, u raznim periodima, dolazili Cherokee iz Tennesseeja, Conoy Indijanci iz New Jerseya, Honniasont i Susquehanna iz Pennsylvanije i Shawnee.

Zapadna Virginia se sastoji od 55 okruga (counties)

U Zapadnoj Virginiji postoi 35 državnih parkova i 7 državnih šuma

Gradovi preko 6,000 stanovnika (2000):

• Beckley (17,254), okrug Raleigh
• Bluefield (11,451), okrug Mercer
• Bridgeport (7,306), okrug Harrison
• Charleston (53,421), okrug Kanawha
• Cheat Lake (6,396), okrug Monongalia
• Clarksburg (16,743), okrug Harrison
• Cross Lanes (10,353), okrug Kanawha
• Dunbar (8,154), okrug Kanawha
• Elkins (7,032), okrug Randolph
• Fairmont (19,097), okrug Marion
• Huntington (51,475), okrug Cabell
• Martinsburg (14,972), okrug Berkeley
• Morgantown (26,809), okrug Monongalia
• Moundsville (9,998), okrug Marshall
• Nitro (6,824), okrug Kanawha County
• Oak Hill (7,589), okrug Fayette
• Parkersburg (33,099), okrug Wood
• Pea Ridge (6,363), okrug Cabell
• Princeton (6,347), okrug Mercer
• South Charleston (13,390), okrug Kanawha
• St. Albans (11,567), okrug Kanawha
• Teays Valley (12,704), okrug Putnam
• Vienna (10,861), okrug Wood
• Weirton (20,411), okrug Hancock
• Wheeling (31,419), okrug Ohio

Nedovršeni članak Zapadna Virginia koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • u Politička podjela Sjedinjenih Američkih Država Savezne države Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New York • Novi Meksiko • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia Savezno područje Washington (Kolumbijski distrikt) Vanjska područja i otočja SAD-a Američka Samoa • Američki Djevičanski Otoci • Atol Johnston • Atol Midway • Atol Palmyra • Greben Kingman • Guam • Otok Baker • Otok Howland • Otok Jarvis • Otok Navassa • Otok Wake • Portoriko • Sjevernomarijanski otoci