Yap (savezna država)
| Yap Yap | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
 Položaj Yapa | |||||
| Glavni grad | Colonia | ||||
| Službeni jezik | engleski, japski, ulithijski, woleajski, satawalski | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Henry Falan | ||||
| Površina | |||||
| - ukupno | 119.54 km2 | ||||
| - % vode | 0 % | ||||
| Stanovništvo | |||||
| - ukupno (2010.) | 11.377 | ||||
| - gustoća | 95/km2 | ||||
| Valuta | američki dolar (100 centa) | ||||
| Pozivni broj | +691 | ||||
| Vremenska zona | UTC +10 | ||||
| Internetski nastavak | .fm | ||||
Yap, otočna država u Pacifiku, jedna od četiri države koje čine Savezne Države Mikronezije. Najzapadnija je od saveznih država, prema istoku se nižu redom Chuuk, Pohnpei i Kosrae. Površinom i brojem stanovnika manja je od Pohnpeija i Chuuka, a veća od Kosraea. Domorodački jezici u državi Yap su japski s 5.130 govornika prema procjeni iz 2005., ulithijski s 3.000 govornika prema procjeni iz 1987., woleajski s 1.600 govornika prema procjeni iz 1987., te satawalski s 500 govornika prema procjeni iz 2016. godine. Sva ova četiri jezika, uz engleski, imaju status službenih jezika. Općine na glavnom otoku i uz njega su Dalipebinaw, Fanif, Gagil, Gilman, Kanifay, Maap, Rull, Rumung, Tomil i Weloy. Na susjednim otocima i atolima, a u sastavu države Yap, nalaze se općine Eauripik, Elato, Fais, Faraulep, Gaferut, Ifalik, Lamotrek, Ngulu, Pikelot, Satawal, Sorol, Ulithi i Woleai.
Najviši vrh je Mount Taabiywol (178 m) u općini Fanif na glavnom otoku. Otok je veoma brdovit i prekriven gustom tropskom šumom. Šume mangrova prevladavaju uz samu obalu, a na sjeveru otoka koncentrirane su pješčane plaže.
Turizam je još uvijek slabo razvijen. Država je između 2010. i 2017. godine imala tek 4.000 posjetitelja.[1] Otočje je poznato po kamenom novcu rai.
Dne 5. ožujka 2019. Chuuk je trebao održati referendum o izdvajanju iz sastava Saveznih Država Mikronezije i stjecanju pune neovisnosti, ali je odgođen za ožujak 2020. godine.[2][3] Referendum je zatim ponovno odgođen, najmanje do ožujka 2022. godine.[4] U slučaju uspjeha referenduma, federacija će izgubiti ozemni kontinuitet i opstojnost će joj biti poljuljana, što dovodi do mogućnosti da i ostale njene članice postanu neovisne države.
- ↑ www.nationalgeographic.com, "This Pacific Island Is Caught in a Global Power Struggle (And It's Not Guam)", objavljeno 17. kolovoza 2017., pristupljeno 25. studenog 2019.
- ↑ www.pacificislandtimes.com, "Chuuk legislature facing lawsuit over plebiscite delay", objavljeno 12. prosinca 2018., pristupljeno 25. studenog 2019.
- ↑ www.abc.net.au, "Chuuk independence vote was to be today but citizens now have another year", objavljeno 5. ožujka 2019., pristupljeno 25. studenog 2019.
- ↑ www.reuters.com, “Chuuk independence vote postponed as China-U.S. Pacific contest builds”, objavljeno i pristupljeno 27. veljače 2020.
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
