Web 2.0 je trend u World Wide Web tehnologiji baziran na socijalizacijskoj noti koja korisnicima omogućava sudjelovanje u kreiranju sadržaja weba. Termin upućuje na novu verziju, drugu generaciju Weba i hostiranih usluga koja umjesto silosa serviranih podataka (jednosmjeran protok informacija) podrazumjeva interaktivnu dvosmjernu komunikaciju između korisnika i računala te korisnika i drugih korisnika čime korisnik od pasivnog postaje aktivni sudionik.

Definicija Web-a 2.0: „Filozofija uzajamnog povećanja kolektivne inteligencije i dodane vrijednosti za svakog sudionika dinamičkim stvaranjem i dijeljenjem informacija.“

Web 2.0 lekcija: „Posložiti stvari tako da samousluga kupca i algoritamsko upravljanje podacima dosegnu cijeli web, sve do rubova, a ne samo do centra, do dugačkog repa, a ne samo do glave.“

Sam pojam postaje značajan nakon prve Web 2.0 Konferencije O'Reilly Media 2004. godine. Dopredsjednik tvrtke Tim O'Reilly termin definira kao: „Web 2.0 je poslovna revolucija u kompjutorskoj industriji uzrokovana tretiranjem mreže kao platforme i nastojanje da se shvate pravila uspjeha na toj novoj platformi.“

Osnovne karakteristike Web 2.0 su otvorenost, sloboda i kolektivna inteligencija. Korisnici mogu koristiti aplikacije u potpunosti kroz web preglednik – dakle web se definira kao platforma te imaju kontrolu nad podacima na nekoj stranici. Zatim, sama arhitektura Web-a 2.0 potiče korisnike da tijekom korištenja daju svoj prilog nekom Web sadržaju ili aplikaciji. Nadalje su tu neki aspekti društvenog umrežavanja (društveni softveri unutar društvenog networking-a) te kvalitetnije grafičko uređenje nego na Web 1.0.

O'Reilly također provodi hijerarhijsku podjelu aplikacija Web-a 2.0 na četiri razine te navodi primjere za svaku.

• Aplikacije 3. razine su one koje postoje samo na Internetu i imaju svrhu proporcionalno kako se ljudi služe njima. Za tu razinu O'Reilly daje primjere poput eBay, Craigslist, Wikipedija, del.icio.us, Skype, dodgeball i AdSense.
• Aplikacije 2. razine mogu funkcionirati offline ali korist postižu online – kao primjer se navodi Flickr.
• Aplikacije 1. razine funkcioniraju offline ali značajku postižu online poput Writely (sada Google Docs& Spreadsheets) i iTunes (zbog njegovog dijela s glazbenom trgovinom).
• Aplikacije 0. razine jednako funkcioniraju i offline i online. O'Reillyjevi primjeri su MapQuest, Yahoo! Local i Google Maps.

Aplikacije koje nisu bazirane na Web-u poput e-maila, instant-messaging klijenata i telefona nisu obuhvaćene u hijerarhiji.

Sastavni dijelovi Web 2.0:

Društveni networking je postao sinonim za Web 2.0. On označava aktivno sudjelovanje u virtualnim zajednicama tj. skupina korisnika zajedničkih interesa okupljena oko nekog internetskog servisa (blogovi, forumi, itd.). Najpopularniji socijalizacijski webovi (društveni softveri) su Facebook i MySpace.

Blog je termin koji se odnosi na osobni dnevnik pisan na webu s obrnuto-kronološki poredanim sadržajem. Na termin blog se nadovezuju blogosfera – zajednica internetskih korisnika koji sudjeluju u stvaranju blogova, bloger – autor bloga te bloganje – učestalo pisanje bloga te komentiranje tuđih. Unutar blogova postoje mobilni blogovi prilagođeni pisanju i čitanju putem mobitela, ručnih računala i slično te Podcast ili audioblogovi pohranjeni kao zvukovna datoteka.

Bitno mjesto u društvenoj interakciji zauzimaju i forumi (javno diskutiranje o određenim temama putem Interneta) te iinstant messaging ili chat (karakteristika – razmjena poruka u realnom vremenu).

Folksonomija ili kolaborativno tagiranje je kolaboracijsko kategoriziranje sadržaja korištenjem tagova (ključnih riječi u opisivanju bloga, profila, web stranica itd.). Najpoznatiji na taj način kategoriziran web zamišljen da bude opća enciklopedija je Wikipedija.

Flickr.com je kombinacija internetskog servisa za objavu digitalnih fotografija i socijalizacijskog weba.

YouTube je sličan servis za objavljivanje, pregledavanje i razmjenu te komentiranje videozapisa.

Web 2.0 sadrži i značajan ekonomski potencijal. S jedne strane je socijalizacijski element koji korisnicima omogućava socijalizaciju putem Interneta, dok je s druge strane financijski koji ponuđačima servisa te pruža prostor za plasiranje propagande tj. zaradu. Financijsku stranu iskorištavaju i sami korisnici koji kroz njega proučavaju navike potrošača te marketing prilagođavaju pojedincu. Upravo takav zajednički interes temelj je uspjeha koncepcije Weba 2.0.

• Web 2.0 alati

• Högg, R. Meckel, M., Stanoevska-Slabeva, K., Martignoni, R., Overview of business models for Web 2.0 communities. Proceedings of GeNeMe. 2006. (str. 23-37)

http://www.alexandria.unisg.ch/Publikationen/31411  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. veljače 2008. (Wayback Machine)

• Komljenović, Ž., Što je Web 2.0? 28. 6. 2007. (prijevod teksta: O'Reilly T.,What is Web 2.0? 30. 9. 2005.)

http://www.considero.hr/Newsletter/tabid/1992/articleType/ArticleView/articleId/1596/to-je-Web-20.aspx  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. travnja 2008. (Wayback Machine)

• O'Reilly T., Web 2.0 Compact Definition: Trying again. 10. 12. 2006.

http://radar.oreilly.com/archives/2006/12/web-20-compact-definition-tryi.html

• Web 2.0. Wikipedia

http://en.wikipedia.org/wiki/Web_2

• Petrić, D., Web 2.0: Nema više potrošača, sada su svi sudionici. 5.11.2007.

http://www.jutarnji.hr/kultura_i_zivot/hi-tech/clanak/art-2007,11,5,web_internet,96808.jl  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2007. (Wayback Machine)

• Društveni softver: Web 2.0. 1. 7. 2007.

http://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/pojmovnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. travnja 2008. (Wayback Machine)