Vretenca
| Vretenca | |
|---|---|
 Konjska smrt (Calopteryx virgo) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Arthropoda |
| Razred: | Insecta |
| Podrazred: | Pterygota |
| Red: | Odonata Fabricius, 1793. |
| Baze podataka | |
.JPG)
Vretenca ili vilinski konjici (lat. Odonata) su red srednje velikih do velikih kukaca duguljasta tijela, s dva para jednakih ili podjednakih, opnastih, prozirnih krila mrežaste nervature, slabih nogu. Izvrsni su letači i u letu love druge kukce.
Usni organi snažni su i prilagođeni za griženje. Na glavi su kratka ticala i velike oči sastavljene od triju dijelova. Često su izrazite boje, katkad metalnoga sjaja.
Žive uz vodu u koju ženka polaže jaja. Razvoj je nepotpun. Ličinke koje žive na dnu stajaćih voda veliki su grabežljivci. Trče jakim nogama, a dišu uzdušničkim škrgama na kraju zatka ili u stražnjem crijevu.
.jpg)
U podred sličnokrilaca (Zygoptera), svrstana su vretenca s dva para posve jednakih krila koja pri mirovanju usprave. Najpoznatije su porodice i vrste:
- sjajna vretenca (Calopterygidae)
- konjska smrt (Calopteryx virgo), u Hrvatskoj najčešća vrsta
- prugasto sjajno vretence (Calopteryx splendens)
- zelendjevice (Lestidae)
- Platycnemididae
- Agrionidae
- plava vodendjevojčica (Agrion puella)
U podred nejednakokrilaca (Anisoptera) svrstana su vretenca kojima su stražnja krila šira od prednjih, a pri mirovanju ih drže položena. Najpoznatije su porodice i vrste:
- kraljevska vretenca (Aeschnidae)
- kraljevsko vretence (Anax imperator)
- žuti ban (Aeshna isoscels)
- modri kralj (Aeshna cyanea)
- Gomphidae
- Cordulegasteridae
- Coenagrionidae
- veliika mora (Ischnura elegans)
- Libellulidae
- četveropjego vretence (Libellula quadrimaculata)
- smaragdna vretenca (Corduliidae)
- obično smaragdno vretence (Cordulia aeneaturfosa)[1]
U Hrvatskoj su rizične, ugrožene i kritično ugrožene vrste: sredozemna zelendjevica (Lestes barbarus), mala zelendjevica (Lestes virens), velika zelendjevica (Lestes macrostigma), zeleni kralj (Aeshna viridis) i konavoski knez (Caliaeschna microstigma).[2]
- ↑ Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8
- ↑ Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 30. studenoga 2009. Pristupljeno 28. travnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
