Velika loža Austrije
| Velika loža Austrije
Großloge von Österreich
| |
|---|---|
 | |
| Skraćenica | GLvÖ |
| Utemeljena | 8. prosinca 1918. |
| Tip | regularna velika loža |
| Sjedište | Beč |
| Lokacija | Austrija |
| Broj članova | 3.600 |
| Službena stranica | freimaurerei |
Velika loža Austrije starih, slobodnih i prihvaćenih zidara (njem. Großloge von Österreich der Alten, Freien und Angenommenen Maurer), najčešće Velika loža Austrije (Großloge von Österreich), skraćeno GLvÖ, je regularna, najstarija i najbrojnija slobodnozidarska velika loža u Austriji. Osnovana je 1918. godine kao Velika loža Beča, s tim da je između 1938. i 1945. godine bila suspendirana radi zabrane djelovanja slobodnih izdara.
Prve lože austrijskih slobodnih zidara, nakon zabrane njihovog rada u Austrijskom Carstvu 1795. godine, osnivane su u ugarskom dijelu carstva tek poslije 1867. godine i tadašnje podjele carstva u dvojnu monarhiju. Oni su poslije završetka Velikog rata i raspada Austro-Ugarske preselili svoje lože u novoosnovanu republiku te osnivali svoju obedijenciju, Veliku ložu Beča (Großloge von Wien) već 8. prosinca 1918. godine. U prvih nekoliko godina ova velika loža je imala gotovo dvije tisuće članova u 24 lože. Godine 1930. godine priznata joj je i regularnost od strane Ujedinjene velike lože Engleskee, a tijekom godina priznale su je još i 63 velike lože iz cijelog svijeta. Dolaskom nacista 1938. godine dolazi i do zabrane rada slobodnim zidarima pa su sve lože zatvorene. Postali su žrtva nacističkog terora pa je većina morala emigrirati, a više od stotinu ih je ubijeno do 1945. godine.[1][2]
Ubrzo nakon završetka Drugog svjetskog rata i sloma nacističke diktature, austrijski slobodni zidari samostalno se okupili, prvo u Koruškoj, a i u drugim dijelovima države osnivajući nove lože. Usprkos nepovoljnim uvjetima u to vrijeme uspjeli su oživjeti i veliku ložu koju su nacisti ugasili.[1] 4. kolovoza 1945. godine je osnovana Velika loža Beča za Austriju (Großloge von Wien für Österreich). Regularnost Velike lože je vraćena 1952. godine formalnim priznanjem UVL Engleske i uspostavljanjem odnosa koji su 1938. godine bili narušeni. A kad su se Savezničke okupacijske vlasti povukle 1955. godine Austrija je ponovo postala suverena republika pa je Velika loža promijenila naziv u Velika loža Austrije. Godine 1975. Velika loža je otvorila masonski muzej u dvorcu Rosenau na sjeveru Donje Austrije.[2]
Posije pada komunizma u istočnoj Europi, Velika loža je posebice bila aktivna na planu uspostave slobodnog zidarstva u bivšim krunskim zemljama. Tako su utemeljene Simbolička velika loža Mađarske 1989. i Velika loža Čehoslovačke (današnja Velika loža Češke) 1990. godine kao i Velika loža Slovačke 2009. godine. Raspadom Jugoslavije osnivane su deputacijske lože s ciljem obnavljanja slobodnog zidarstva u novim državama što je kasnije dovelo do utemeljena Velike lože Hrvatske (1997.), Velike lože Slovenije (1999.) kao i Velike lože Bosne i Hercegovine (2005.).[2]
Sjedište Velike lože Austrije je u Beču.
Velika loža Austrije u Zwettlu, Donja Austrija, ima i Muzej austrijskog slobodnog zidarstva (Österreichisches Freimaurer-Museum).[3]
Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis loža Velike lože AustrijePod Velikom ložom Austrije u 2024. godini ima više od 3.800 članova u 80 loža od kojih se 54 nalazi u Beču a preostalih 26 u ostalih osam saveznih država, i to šest u Grazu, četiri u Klagenfurtu, po tri u Innsbrucku i Salzburgu, po dvije u Linzu i Sankt Pöltenu, te po jedna u Villachu, Kremsu na Dunavu, Mödlingu, Gmundenu, Rušti i za Vorarlberg.[2]
Među masonskim ložama koje rade pod zaštitom Velike lože Austrije su i:
- Loža "Quatuor Coronati" (Loge Quatuor Coronati), Beč – ova istraživačka loža nosi naziv po najstarijoj istraživačkoj Loži "Quatuor Coronati" br. 2076, osnovanoj 1886. godine pod zaštitom Ujedinjene velike lože Engleske (UGLE).
- Loža "Europa u nove svjetove" (Loge Europa zu Neuen Welten), Beč – nosi naziv po kontinentu Europa i dio je lanca istoimenih masonskih loža koje rade pod okriljem regularnih velikih loža u Europi.[4]
- Loža "Sedam mudraca" (Loge Zu den Sieben Weisen), Linz – nosi naziv po linškoj loži utemeljenoj 1783. godine.[5]
- Loža "Tri planine" (Loge Zu den drei Bergen), Innsbruck – nosi naziv po innsbruškoj loži utemeljenoj 1777. godine.[6]
- Loža "Svjetlost Salzkammerguta" (Loge Zum Licht im Salzkammergut), Gmunden – nosi naziv po regiji Salzkammergut.[5]
- Loža "Tamino" (Loge Tamino), Salzburg – nosi naziv po princu Timinu, liku iz Mozartove opere Čarobna frula.
- Loža "Sloboda za Istok" (Loge Libertas Oriens), Rušta – nosi naziv po poruci oslobađanja Istočne Europe od komunizma koje se dogodilo 1989. godine.[7]
U okviru ove velike lože radile su i
- Loža "Ilirija" (Loge Illyria), Beč – deputacijska loža djelovala od 1992. do 1996. godine s ciljem obnove slobodnog zidarstva u Hrvatskoj.[8]
- Loža "Dialogus" (Loge Dialogus), Klagenfurt – deputacijska loža djelovala od 1994. do 1996. godine s ciljem obnove slobodnog zidarstva u Sloveniji.[8]
Loža "Grof Ivan Drašković" (Loge Graf Johann Draskowitsch), Zagreb – nosila naziv po masonu grofu Ivanu VIII. Draškoviću kao i po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1919. godine; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.[9][10]- Loža "Hrvatska vila" (Loge Kroatische Fee), Zagreb – nosila naziv po zagrebačkoj loži utemeljenoj 1892. godine i prvoj koja je radila na hrvatskom jeziku; izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.[9][10]
- Loža "Tri svjetla" (Loge Drei Leuchten), Zagreb – izdvojila se 1997. godine i formirala Veliku ložu Hrvatske.[9][10]
Loža "Dialogus" (Loge Dialogus), Ljubljana – nosila naziv po deputacijskoj loži istog naziva koja je djelovala u Klagenfurt; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.[11]- Loža "Žiga Zois" (Loge Žiga Zois), Ljubljana – nosila naziv po barunu Sigismundu Zoisu, jednom od vodećih ljudi slovenskog kulturnog pokreta u 18. stoljeću; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.[11]
Loža "Lux Bosnia" (Loge Lux Bosnia), Dragomer / Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.[12]- Loža "Arcus" (Loge Arcus), Ljubljana – nosila naziv po latinskoj riječi za dugu; izdvojila se 1999. godine i formirala Veliku ložu Slovenije.[11]
Loža "Svjetlost" (Loge Licht), Lavov – osnovana je 2000. godine, izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Ukrajine.[13]- Loža "Ivo Andrić" (Loge Ivo Andrić), Sarajevo – nosila naziv po književniku i masonu Ivi Andriću, dobitniku Nobelove nagrada za književnost; izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.[12]
- Loža "Veritas" (Loge Veritas), Sarajevo – izdvojila se 2005. godine i formirala Veliku ložu Bosne i Hercegovine.[12]
Velikom ložom Hrvatske upravlja veliki majstor (njem. Großmeister) koji se bira na trogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su:[2]
- Richard Schlesinger (1919. – 1938.)
- Karl Doppler (1945. – 1947.)
- Bernhard Scheichelbauer (1948. – 1960.)
- Carl Helmke (1960. – 1969.)
- Heinz Scheiderbauer (1969. – 1975.)
- Alexander Giese (1975. – 1987.)
- Franz Hausner (1987. – 1991.)
- Heinz Scheiderbauer (1991. – 2002.)
- Michael Kraus (2002. – 2008.)
- Nikolaus Schwärzler (2008. – 2014.)
- Georg Semler (od 2014.)
Velika loža sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisala je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 150 regularnih velikih loža.[14]
Primarni masonski obred Velike lože Austrije je Schröderov obred. Velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim stupnjevima na dodatna tijela i redove.
Upravljanje visokim masonskim stupnjevima ova velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Ova tijela i redovi su:[15]
- Vrhovno vijeće drevnog i prihvaćenog škotski obred u Austriji (njem. Oberster Rat des Alten und Anerkannten Schottischen Ritus in Österreich)[16] – nadležno za rad Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda.
- Konvencija masona yorčkog obreda u Austriji (Konvent der Maurer des York-Ritus in Österreich)[17] upravlja Yorčkim sustavom:
- Veliki kapitel Austrije slobodnih zidara kraljevskog luka (Großkapitel von Österreich der Maurer vom Königlichen Bogen) – nadležan za rad Kraljevskog luka
- Veliki koncil Austrije (Großkonzil von Österreich) – nadležan za rad Kripte
- Veliko zapovjedništvo Austrije (Großkomturei von Österreich) – nadležan za rad Vitezova templara i Vitezova Malte.
- Ispravljeni veliki priorat Austrije (Rektifizierte Grosspriorat von Österreich) – nadležno za rad Ispravljenog škotskog obreda.
- Suvereni veliki priorat Austrije (Souveränes Großpriorat von Österreich) – nadležno za rad Vitezova templara i Vitezova Malte.
- Pridružena tijela i redovi koji imaju svoje jedinice u Austriji:
Velika loža majstora masona znaka Engleske i Walesa – nadležna za rad Reda majstora znaka.
Vrhovno vijeće Austrije je član Europske konfederacije vrhovnih vijeća (engl. European Confederation of Supreme Councils).
Veliki kapitel Austrije je osnovan 1974. godine.[18] Član je Međunarodnog općeg velikog kapitela slobodnih zidara kraljevskog luka (engl. General Grand Chapter Royal Arch Mason International).[19]
U engleskom stupanju Majstora masona znaka u Austriji rade dvije lože.[20]
- Loža "Novi kamenolomi" (engl. New Quarries Lodge) br. 1903, Beč / Salzburg, osnovana je 2009. godine.
- Loža "Sveta Margareta" (Saint Margarets Lodge) br. 1954, Beč, osnovana je 2014. godine.
- Fred Sinowatz, političar i povjesničar
- ↑ a b Großloge von Österreich - Die wechselvolle Geschichte. freimaurerei.at (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ a b c d e Großloge von Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Österreichisches Freimaurer-Museum. freimaurermuseum.at (njemački). Pristupljeno 1. kolovoza 2024.
- ↑ International Europe Lodges Symposium. isel-europe.org (engleski). Pristupljeno 29. listopada 2023.
- ↑ a b Oberösterreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 10. rujna 2024.
- ↑ Zu den drei Bergen (Innsbruck). freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 10. rujna 2024.
- ↑ Burgenland. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 10. rujna 2024.
- ↑ a b Ilić, Jurica. 19. svibnja 2018. Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji. vecernji.hr. Pristupljeno 8. kolovoza 2023.
- ↑ a b c Šömen, Branko. 1997. Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II. Naklada Leksikon. Zagreb. str. 437
Ilić, Jurica. 17. veljače 2020. Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990. vecernji.hr. Pristupljeno 26. svibnja 2023. - ↑ a b c Grulich, Rudolf. 2008. Das Licht für Osteuropa? Der Neuanfang der Freimaurerei im ehemaligen kommunistischen Machtbereich (PDF). kirche-in-not.de (njemački). Pristupljeno 1. kolovoza 2024.
- ↑ a b c Košir, Matevž, ur. 2018. The secret of the lodge / International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ; (engleski). Narodni muzej Slovenije. Ljubljana. ISBN 978-961-6981-27-9
- ↑ a b c Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999. glbih.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. rujna 2023. Pristupljeno 1. rujna 2023.
- ↑ Ukrainische Großloge. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 9. svibnja 2024.
- ↑ Die freimaurerische Weltenkette. freimaurerei.at (njemački). Pristupljeno 3. travnja 2024.
- ↑ Hochgrade in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Oberster Rat von Österreich. aasr.at (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Der York Ritus in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 6. rujna 2023.
- ↑ Geschichte des York Ritus in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 24. kolovoza 2024.
- ↑ GGCRAMI International Jurisdictions. ggcrami.org (engleski). Pristupljeno 16. travnja 2024.
- ↑ Markmaurerei: Die Entwicklung in Österreich. freimaurer-wiki.de (njemački). Pristupljeno 10. lipnja 2024.
Text is available under the CC BY-SA 4.0 license; additional terms may apply.
Images, videos and audio are available under their respective licenses.
