Miroslav Međimorec (Zagreb, 4. siječnja 1942.) je hrvatski kazališni i filmski redatelj, književnik (piše romane i pripovijetke), publicist i diplomat.

Miroslav Međimorec rodio se 4. siječnja 1942. godine u Zagrebu, po nacionalnosti je Hrvat. Završio je Filozofski fakultet (1965.) i Akademiju za kazališnu i filmsku umjetnost (1973.) u Zagrebu, i poslijediplomski studij u Royal Shakespeare company London/Stratford on Avon. Doktorirao je 2010. godine iz teatrologije i dramatologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.^[1]

1956. – 1960. IV gimnazija u Zagrebu
1960. – 1965. studij na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Komparativna književnost i engleski)
1967. – 1973. studij režije na Akademiji za kazalište i film/AKiF-u Zagreb
1973. poslijediplomska stipendija Britanskog savjeta u RSC (London i Stratford on Avon)
1965. – 1985. redatelj/ slobodna profesija
1985. – 1992. redatelj u Dramskom kazalištu Gavella, Zagreb
1991. – 1993. branitelj, visoki časnik u HV i Ministarstvu obrane RH
1993. – 1999. pomoćnik ministra vanjskih poslova
1999. – 2000. veleposlanik RH u Švicarskoj konfederaciji
2000. – 2005. Ministarstvo vanjskih poslova RH

Režirao je više od 70 (sedamdeset) kazališnih predstava i desetak radio-drama. Adaptirao je i snimio za televiziju nekoliko svojih kazališnih predstava. Snimio je televizijski filme po scenariju Miodraga Pavića "Crvena kraljica" a televizijsku dramu "Figarova rastava" po kazališnom komadu Ödöna von Horvátha. Snimio je film po pripovijetci "Školjka šumi" Slobodana Novaka, scenarij za igrano-dokumentarni film "Vukovarska pasija i križni put" redatelja Eduarda Galića po svom romanu Piše Sunja Vukovaru.

Jedan od osnivača Prologa, časopisa za kazalište i film. Sudjelovao je s prilozima na "Hvarskim danima", Sterijinom pozorju". Napisao je dvije povijesne studije: Medački džep (Zagreb 2003. – 2004.) i Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata, svjedočenje britanskog časnika Bernarda O' Sullivana o izručenju hrvatskih vojnika 1945. godine titovim partizanima (Zagreb, 2008.).^[1]

Član je Hrvatskog kulturnog vijeća, u čijem je upravnom odboru. Član je Društva hrvatskih književnika.^[1]

• Medački džep, povijesna studija, Zagreb 2003. – 2004.
• Piše Sunja Vukovaru: istinite priče iz Domovinskog rata, roman, Zagreb, 2004.
• Frankfurtska veza: špijunski roman, Zagreb, 2004.
• Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata, povijesna studija, Zagreb 2008.
• Presvijetli i rabin, roman, Zagreb, 2006.
• Tužni hrvatski san: šest drama, Zagreb, 2012.
• Lovac na generala, roman, Split 2013.
• Kostino pismo: (Svrha od slobode), Zagreb, 2014.
• Diplomatske i druge priče, Zagreb, 2016.
• General Praljak, Zagreb, 2017. (suautor Josip Pečarić)^[2] (2. proš. izd., Zagreb, 2017.)
• General Praljak: knjiga II., Zagreb, 2018. (suautor Josip Pečarić)
• General Praljak: knjiga III., Zagreb, 2018. (suautor Josip Pečarić)

Dobitnik je više nagrada. Nositelj visokih državnih odličja za sudjelovanje u Domovinskom ratu.^[1] Dobitnik je nagrada na festivalima i smotrama (MESS, Nagrada grada Zagreba, Godišnja nagrada dramskih umjetnika, Gavelline večeri, Nagrada Vladimir Nazor).

• Red kneza Branimira s ogrlicom
• Red kneza Domagoja s ogrlicom
• Red Nikole Šubića Zrinskog
• Red hrvatskog trolista
• Spomenica Domovinskog rata
• Medalja Bljesak
• Medalja Oluja
• 1997.: Nagrada Marulićevih dana, za predstavu Ljubavi Georgea Washingtona, autora Mira Gavrana, u izvedbi kazališta Epilog teatra iz Zagreba.
• 2003.: Nagrada Bili smo prvi kad je trebalo, za knjigu Piše Sunja Vukovaru.
• 2006.: Nagrada Dubravko Horvatić za prozu, za pripovijetku Miš izija pečat.

Oženjen je i otac dvoje djece.

• HKV Članovi - Miroslav Međimorec

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

• Miroslav Međimorec, Opće vojno-političko stanje nakon sarajevskog primirja // National security and the future, sv. 4, br. 1 - 4. Ožujak 2003., str. 27. – 32., (Hrčak)
• Miroslav Međimorec, Izvršio sam zapovijed: odveo sam u smrt 900 Hrvata // National security and the future, sv. 9, br. 4. Siječanj 2009., str. 12. – 98., (Hrčak)